Stručnu prezentaciju o stanju na tržištu kapitala u srednjoj Europi, snazi Burze u usporedbi s onima u okruženju i europskoj zakonskoj regulativi održala je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

˝Telekomi i hrana su i dalje jake grane u Hrvatskoj, nažalost nemamo toliko tehnoloških kompanija. Promet po stanovniku je problematičan, mi u odnosu  na druge zemlje u regiji ostvarujemo mali promet, i disperzija vlasništva među građanima je niska˝, istaknula je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

Navela je i kako su mnoge države prepoznale da razvojem svog financijskog sustava mogu doprinijeti i razvoju kompanija, boljem formiranju cijena, lakšem pronalasku investitora, a dobar primjer strukturiranog razvoja tržištu kapitala je  Rumunjska.

˝Prvi u Hrvatskoj poduzeli smo konkretne korake za podupiranje startupova, a ono što pokušavamo je to da financiramo svaki korak životnog vijeka tvrtke. Hrvatska burza je toliko mala da dugoročno ne možemo podnositi trošak regulative i moramo učiniti tržište efikasnijim˝, zaključuje Gažić.

Stručnu prezentacija o stanju na financijskom tržištu, ulagačkim prilikama, zakonskoj regulativi, atraktivnost europskog, hrvatskog i regionalnog tržišta, razvijenosti tržišta u odnosu na usporediva tržišta održao je Ivan Grbac, CFA, direktor Direkcije upravljanja imovinom, Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.

˝Globalni trendovi prenijeli su se na Hrvatsku. Na dioničkom tržištu unatoč dobrom početku godine, imali smo epizodu s Agrokorom koja je poljuljala povjerenje u burzu i dovela do toga da smo najlošije tržište u regiji˝, smatra Ivan Grbac, CFA, direktor Direkcije upravljanja imovinom, Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.

Napomenuo je kako budućnost domaćeg tržišta vidi kao pogled u retrovizoru uz neke promjene poput izlaska perspektivnih privatnih kompanija na burzu ili pak infrastrukturnih ulaganja. ˝ Mi bismo naravno htjeli prinos, no teško ga je ostvariti na trenutnom tržištu. Mirovinski fondovi su prerasli hrvatsko tržište kapitala, a i dio regionalnih. Ako se ovaj pozitivan moment i rast nastavi izvjesno je da će i naše tržište krenuti dostizati tržišta iz regije. Ipak, ne znamo što će biti katalizator širih promjena stoga je davati očekivanja prilično teško˝, zaključuje Grbac.