Do prvog dana iduće godine Hrvatska mora važeći Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače izmijeniti u skladu s odredbama osvježene europske Direktive o vozačkim dozvolama koje se odnose na kardiovaskularne bolesti i dijabetes.

Izmjene bi ovih dana trebale ići na javnu raspravu, nakon čega će se razmatrati pristigle primjedbe, objasnila je predsjednica HLZ-Hrvatskog društva medicine rada prim. dr. sc. Azra Huršidić Radulović.

"Mijenjaju se kriteriji i ništa drugo, jer ranija Direktiva više ne odražava najnovije spoznaje o bolestima srca i krvnih žila te dijabetesu", kaže prim. Huršidić Radulović. Pritom su odluke bitno promijenjene za srčane bolesnike, a za vozače amatere s dijabetesom su malo fleksibilnije. Razumijem namjeru; stanovništvo je sve starije, dijabetičara je sve više, pa se htjelo olakšati situaciju, piše Jutarnji list.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne predviđa obavezne liječničke preglede prema dobi (nisu predviđeni niti izmjenama Zakona), pa se postavlja pitanje kako će se pratiti zdravstveno stanje osobe i sposobnost za vožnju te tko o tome obavještava policiju?

"Zakon je tu jasan, a bio je i prije: ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost zbog koje nije više sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan je upozoriti o tome bolesnika, ali i obavijestiti policijsku upravu ili postaju. Policija tada obavještava vozača da mora obaviti izvanredni pregled kod liječnika medicine rada koji se time bavi. Prije se znalo da će vozač kad-tad doći na pregled, makar sa 65 godina, ali kada nema dobne granice ove odredbe postaju puno važnije", kaže prim. Huršidić Radulović koja tvrdi da je sustav medicine rada spreman za provedbu novog Pravilnika.

Nova Direktiva obuhvaća više od 20 kardiovaskularnih stanja kod kojih se vozačka može izdati ili produljiti uz uvjet da je stanje djelotvorno liječeno i da je osoba pod redovitim zdravstvenim nadzorom te još desetak u kojima se vozačke ne izdaju niti produljuju (uz moguće iznimke). Za svako je objašnjeno na kojem se stupnju sposobnost vožnje ograničava, na kojem ukida, za amatere i za profesionalce. Prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić, kardiolog na KBC-u Sestara milosrdnica, na nedavnom je liječničkom simpoziju na ovu temu govorio o izmjenama koje se odnose na kardiovaskularne bolesti. Kaže da Pravilnik mnogo toga što je do sada bilo paušalno preciznije određuje, no smatra i da će njegova provedba zahtijevati dodatno informiranje kolega kardiologa. Velika novost je detaljno bavljenje visokim krvnim tlakom.

"Za profesionalne vozače postavlja se gornja granica na 155 za sistolički i na 95 za dijastolički tlak koji se ne može regulirati lijekovima. Pokaže li mjerenje prosječne vrijednosti tlaka 24-satnim holterom tlaka više vrijednosti, čovjek neće moći voziti. Kod amatera je gornja granica 180/110 za tlak koji se ne može terapijski regulirati", tumači prof. Pintarić. "Vrlo malo ljudi ima takav tlak, no problem je što je on jako promjenjiv: čovjek može uzimati lijekove uoči pregleda i imati tlak u dopuštenim granicama, a poslije može prestati uzimati terapiju. I nitko mu ne može uzeti dozvolu".