Poslovni uzlet Splitsko – dalmatinske županije, održan u Splitu u petak, nastavak je prije četiri godine pokrenutog projekta namijenjenog malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima. Styria Hrvatska na ovaj se korak odlučila s ciljem pružanja potpore ovom sektoru, ali i promjene javne percepcije o poduzetnicima.
„Malo i srednje poduzetništvo prepoznali smo kao žilu kucavicu nacionalnog gospodarstva, a valja napomenuti i da smo s Poslovnim uzletom u Splitu treći te u Splitsko – dalmatinskoj županiji čak sedmi put“, poručio je zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović.
Grad Split i županija zadovoljni su rezultatima koje ovdašnji poslovni subjekti, njih više od 12 tisuća, ostvaruju, istaknula je direktorica Hrvatske gospodarske komore (HGK) Županijske komore Split Vesna Friedl. „Od toga broja 99 posto odlazi upravo na male i srednje koji su zajedno s velikim i srednjim poduzećima ostvarili 24 posto veću dobit nego godinu prije. Najmlađa smo županija Jadranske Hrvatske i taj je demografski podatak važan za gospodarski prosperitet. Ujedno smo i nakon Zagreba druga najmnogoljudnija županija, sljedeći smo i po broju zaposlenih ljudi, po stambenom fondu te po rezultatima kada govorimo o visokoobrazovnoj strukturi“, poručila je.
Malo i srednje poduzetništvo zaslužuje posebnu pažnju jer ima najveću fleksibilnost u različitim tržišnim uvjetima, potvrdio je zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić. „Ono što županija može učiniti za njihov opstanak i omogućiti nova zapošljavanja je niz potpora i mjera, kao i ulaganja u infrastrukturu. Osiguravamo potpore u mikro – kreditiranju odnosno kreditne linije po povoljnim uvjetima, ulažemo u start – up zajednicu te najavljujemo i potpore za novozaposlene i teže zapošljive skupine“, kazao je Šošić.
Panel Poslovnog uzleta
Posljednjih nekoliko godina Splitsko – dalmatinska županija bilježi rast prihoda od turizma što omogućava prelijevanje pozitivnih efekata i u druge djelatnosti, posebice sektor malog i srednjeg poduzetništva. Poručeno je to s panel diskusije održane u petak u sklopu Poslovnog uzleta Splitsko – dalmatinske županije na kojoj je poseban naglasak stavljen i na načine kojima jedinice lokalne samouprave nastavak tog rasta mogu dalje osigurati.
Anđelko Katavić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu predstavio je županijske programe poticanja poduzetništva u sklopu kojih je do sada realizirano 1650 kredita ukupne potpore 1,8 milijardi kuna. „Uz potpore osnivanju i razvoju malog i srednjeg gospodarstva realizirano i je 370 projekata namijenjenih ženama poduzetnicama, mladim poduzetnicima i početnicima, ukupno 5,7 milijuna kuna. U pripremi je novi program kreditiranja koji uključuje i refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita te financiranje obrtnih sredstava. Županija stimulira sa 2 posto, tako da krajnjim korisnicima preostaje kamata od 1,2 posto“, istaknuo je.
Gospodarska situacija ide u boljem smjeru, a županije svojim proračunskim prihodima mogu realizirati potporne mjere čiji se intenzitet dodano osnažuje oslanjanjem na EU fondove. „Našim poduzetnicima na njihovom putu prema većoj konkurentnosti nastupamo kao prijatelji i partneri. Konkretno, sufinanciranjem potpornih institucija u razdoblju 2014. – 2017. realiziran je 91 zahtjev s ukupnom potporom od 2,9 milijuna kuna, dok je u Programu tehnološkog razvoja, istraživanja i promjene inovacija u istom razdoblju realizirano 55 zahtjeva ukupne vrijednosti 4,71 milijuna kuna. Sljedeći su koraci vezani za ekološku obnovu kuća i poticanje razvoja obnovljivih izvora energije, a uskoro krećemo i u izradu Masterplana razvoja prometa u Splitsko – dalmatinskoj županiji“, dodao je Katavić potvrdivši da bilježe značajan odaziv za sve navedene aktivnosti. Riječi je bio i o sustavnom gospodarenju energijom, odnosno smanjenju emisija CO2 te senzibilizaciji građana o fotonaponskim elektranama, energetskoj obnovi zgrada i drugim mjerama koje dovode do značajnih ušteda. Kuće koje imaju svoje fotonaponske ćelije, recimo, višak energije bi mogle prodavati nacionalnim distributerima energije, smatra. „Prije pet ili deset godina većina se ovih stvari nije isplatila, ali danas je vrijeme da uvedemo pametne promjene“, poručio je.
Predsjednik uprave RWE Energije Zoran Miliša u tom je kontekstu naveo nekoliko najznačajnijih trendova u energetici te kako bi ih poduzetnici mogli okrenuti sebi u korist. „Decentralizacija mreže je budućnost koja nije nimalo daleko od nas, a promotrimo li samo automobilsku industriju koja se naveliko priprema za dolazak autonomnih vozila trebali bismo razmisliti o tome hoćemo li uopće imati potrebe vezivati se za klasičnu energetsku mrežu. Energija je roba, što je ideja koju treba razviti kod ljudi jer u njoj leže buduće prilike. Hrvatska bi mogla biti pilot za taj razvoj jer je period povrata u investicije u, recimo, solarne panele već značajno kraći“, napominje.
Na tom tragu, vezano za e-mobilnost i okretanje prema korištenju obnovljivih izvora energije, stvara se novo i propulzivno tržište na kojem se nalaze velike razvojne prilike. Ante Matijaca, vlasnik je splitske tvrtke Profico za internet i mobilne tehnologije, svrstane u 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija u srednjoj Europi. Ističe da su primarno orijentirani na izvoz, a i da se radi o sektoru čija je jedna od glavnih karakteristika upravo brz tempo rasta. „Prva smo firma iz Splita koja se našla na toj listi, nakon čega smo se našli zatrpani ponudama i prijedlozima za investiranja. Od potpornih mogućnosti koristili smo one za ulaganje u opremu te državne potpore za zapošljavanje, a po tržišnoj smo orijentaciji fokusirani na razvijenije zemlje koje naše usluge mogu platiti. Ove godine prvi put ulazimo u Smart city sektor te smo ostvarili suradnju s Ericssonom. Krenuli smo sa sektorom pametnog parkinga te ćemo instalirati 1300 senzora na parking mjesta uz prateću aplikaciju uz pomoć koje će se vozači moći informirati o slobodnim mjestima“, pojasnio je Matijaca. Također, napominje i da je sistem razvoja električnih vozila vrlo sličan sistemu razvoja softvera. „Svaka je komponenta u vozilu upravljanja nekim programom što je smjer koji bi se u budućnosti u Proficu sa mikrosegmentima mogao razvijati“, najavio je.
Vlasnik tvornice visokokvalitetnog namještaja Naprijed iz okolice Sinja Marko Jazidžija jedan je od gospodarstvenika na čije poslovanje turistički razvoj, posebice hotelijerskog sektora, utječe pozitivno. U držanju koraka s tržištem izuzetno važan segment je praćenje najnovijih tehnoloških dosega bez kojeg dolazi do stagnacije, a informatizacija proizvodnih procesa iziskuje ulaganja, ističe.
„Već deset godina koristimo puno mogućnosti koje županija nudi, u prvom redu povoljne kredite. Cilj je razvoj našeg poslovanja, za sada govorimo o 100 zaposlenih, s mogućnošću širenja. Također, prednost je kada uz bolju opremu možete proizvesti kvalitetniji proizvod uz optimizaciju troškova u vremenu i novcu“, kazao je. Naprijed je u trenutku preuzimanja bila tek pilana, a Jazidžija je po dolasku na čelu firme početkom 2000.-ih imao jasnu viziju te glavni naglasak stavio na namještaj koji je danas diljem zemlje poznat po kvaliteti. „Ljudi se nerijetko iznenade kad saznaju da u Sinju postoji tvrtka naših gabarita koja se bavi proizvodnjom namještaja. U našem asortimanu nalaze se komadi izrađeni po najvišoj kvalitete te po uzoru na talijanski dizajn, a jedna od mojih namjera pri pokretanju posla bila je potomcima osigurati radno mjesto“, ispričao je Jazidžija.
Edukacije Poslovnog uzleta
Kako i prilični edukativnom karakteru Poslovnog uzleta, nakon diskusije na temu što se još može učiniti kako bi se poduzetništvu osigurao neometan razvoj, Krešimir Jusup održao je predavanje o prednostima Cloud usluga, kako pokrenuti svoj vlastiti posao i koji pravni oblik odabrati pojasnila je Željka Marić sa Hitro.hr-a, dok je o umijeću rada s gostima u ugostiteljstvu i turizmu govorio Tonči Drlje s Visoke škole Aspira.
Cloud, pojasnio je Jusup, omogućava korištenje IT usluga koje se isporučuju preko interneta i za pristup resursima potrebna je tek stabilna internetska veza. Navedeno, upravo zbog umanjene potrebe za kupovinom istih, znači i smanjenje investicija u hardver i softver. Uz kontrolu troškova od ostalih prednosti istaknuta je i skalabilnost usluge, tehnička podrška, backup podataka i sigurnost. „Zaposleni u turizmu trebaju veću fleksibilnost. U tom je slučaju poslovanje u cloudu jedno od rješenja jer na ovaj način svoj ured nosite sa sobom. Bojazni oko sigurnosti kakve se nerijetko mogu čuti u ingerenciji su pružatelja usluga koji u sigurnost i zaštitu podataka korisnika ulaže daleko više nego što to može pojedinac i uz najbolju volju“, istaknuo je.
Hitro.hr, pojašnjeno je u nastavku, osnovan je radi olakšavanja pokretanja posla za sve buduće poduzetnike i obrtnike. „Ranije su oni pri ulasku u poduzetnički svijet morali obilaziti različite ustanove, što je za posljedicu imalo velike troškove u vremenu i novcu. Naši uredi servis su Vlade RH za ubrzanu komunikaciju građana sa nadležnim institucijama zahvaljujući kojima postupak otvaranja postaje kratak, transparentan i dostupan“, istaknula je koordinatorica Hitro.hr Željka Marić. Riječi je bilo i o odabiru odabir pravnog oblika, rezervaciji imena, otvaranju d.o.o., j.d.o.o., obrta e-tvrtkama te ostalim njihovim uslugama. Pojašnjene su i vrste temeljnog kapitala i troškovi, poput onog upisa u registar poslovnih subjekata, javnog bilježnika i izrade pečata.
Zadovoljan gost i zadovoljan ugostitelj tema su posljednje u nizu održanih edukacija na kojoj su se okupljeni poduzetnici mogli informirati o tome kako podići kvalitetu usluge i odnosa s gostima. Tom je prilikom istaknuto i da bi vlasnici objekta trebali znati što očekuju od svog osoblja, imati vođu tima, ulagati u zaposlenike te podizati razinu osobnog znanja i znanja osoblja. „Nezadovoljan gost znači gubitak profita. Važno je predano i kontinuirano nastojanje da se posao obavi od prve i točno. Prvi korak prema realizaciji koncepta je učinkovito slušanje koje će isključiti pogreške u razumijevanju“, poručio je Drlje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu