Obnovljeni interes za razumijevanjem načina na koji trgovina doista funkcionira, vezano uz agregatnu dobit, distribucijski učinak, troškove prilagodbe i ostale čimbenike jedan je pozitivan ishod trgovinskih tenzija kojima svjedočimo posljednjih godina. Vlade su sve više u potrazi za načinima ublažavanja negativnih učinaka trgovine kroz politike tržišta rada i intervencije širih razmjera, dok znanstvenici pružaju ogromne nove količine spoznaja koje bi mogle učiniti globalizaciju učinkovitom za svakoga, pod uvjetom da se uhvatimo u koštac sa značajnim rizicima trgovinske politike koji se naziru na obzoru.

Ako posudimo naslov australskog filma iz 1982. godine, 2017. će vjerojatno biti zapamćena kao godina opasnog načina života, barem što se tiče globalizacije.  Trgovinska politika diljem svijeta intenzivno se nalazi pod povećalom, dok se otvoreni trgovinski sustav temeljen na pravilima nalazi pod prijetnjom protekcionističkih pritisaka u najvažnijim razvijenim zemljama. Preostaje tek vidjeti kako će proći međunarodni sustav. No, jasno je da više ne možemo računati na uobičajeno poslovanje. Ako se želimo nositi s današnjim neizvjesnostima, mogli bismo potražiti pomoć u trgovinskoj dinamici "iza novinskih naslova", što je bila tema Javne tribine 2017. Svjetske trgovinske organizacije. Usprkos populističkoj retorici, postoje čvrsti dokazi da trgovina vrtoglavo povisuje dohodak i životni standard kroz povećanje produktivnosti i smanjenje cijena za tvrtke i potrošače. To vrijedi jednako u gospodarstvima u nastajanju i u naprednim gospodarstvima.

Ukloniti prepreke
Trgovina je očito ključni pokretač globalnog gospodarskog rasta i napora usmjerenih na borbu protiv siromaštva. Povrh toga, općenito se smatra da bi trgovina mogla dati još veći doprinos rastu nego što je trenutno slučaj. Vlade trebaju samo ukloniti prepreke u tradicionalnim sektorima poput poljoprivrede i ažurirati okvire politike kako bi se pobrinule za nove sektore poput e-trgovine. Kako takva liberalizacija trgovine utječe na zapošljavanje i plaće, pitanje koje je tijekom posljednjih godina došlo u prvi plan, predmet je Svjetskog trgovinskog izvješća 2017. koje je nedavno objavila Svjetska trgovinska organizacija. 

U izvješću se iznosi tvrdnja da otvoreno trgovanje u većim razmjerima obično povećava kako plaće tako i stopu zaposlenosti, ali ne uživaju svi radnici u dobrobitima toga. Način na koji se dijeli dobit uvelike ovisi o regionalnim čimbenicima i pojedinačnim razlikama među radnicima. Prethodno iznesene tvrdnje odražavaju rezultate izvješća pod naslovom Učiniti trgovinu pokretačem rasta za sve, kojeg su zajedno objavili Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Svjetska trgovinska organizacija ranije ove godine. 

Zabrinuti zbog inovacija
Prema zaključku tog izvješća, postizanje punog potencijala trgovanja nalaže poboljšanja u domaćoj politici vezano uz vještine i obrazovanje, smanjenje međunacionalnih sukoba i ublažavanje troškova gospodarskih prilagodbi.Tehnološke inovacije još su važniji pokretač gospodarskog rasta nego trgovina. Međutim, usprkos očiglednim pogodnostima robotizacije, umjetne inteligencije (AI) i ostalih tehnoloških dostignuća, postoji sve veća zabrinutost vezano uz učinak takvih inovacija na radna mjesta. Ipak, prema novom izvješću Svjetske trgovinske organizacije, rezultati empirijskih studija uvelike pokazuju da, uz nekoliko relevantnih iznimaka, tehnološke promjene ne smanjuju značajno agregatnu potražnju za radnom snagom i zapošljavanje.

Podjednako u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, najočigledniji utjecaj tehnoloških promjena ne očituje se u razini zaposlenosti, već u vrsti radnih mjesta i vještina za kojima postoji potražnja. U još jednom nedavno objavljenom izvješću, Nevolje u nastajanju? Budućnost razvoja temeljenom na proizvodnji, moji kolege iz Svjetske banke, Mary Hallward-Driemeier i Gaurav Nayyar, zastupaju stajalište da tvrtke i radnici u zemljama u razvoju trebaju biti bolje pozicionirani kako bi mogli iskoristiti prilike vezano uz nove tehnologije i modele globalizacije.

U tu svrhu trebali bi provoditi politike usmjerene na poboljšanje konkurentnosti, postojećih sposobnosti i povezanosti. U trenutnom okruženju, osvježenje je vidjeti obnovljenu usredotočenost na načine proširenja dobrobiti trgovine. Na globalnoj razini, u nastajanju je inkluzivniji trgovinski program, čiji je cilj prvenstveno poticanje ženskog poduzetništva i sudjelovanje u međunarodnoj trgovini. Postoji nada da je kroz iskorištavanje digitalnih tehnologija i rješavanje određenih izazova vezanih uz spol moguće uključiti veći broj žena.

Globalizacija za svakoga
Povrh toga, mogli bismo i trebali učiniti više u cilju pružanja podrške malim i srednjim tvrtkama koje pokušavaju sudjelovati u globalnim lancima vrijednosti te u e-trgovini. Također, međunarodna zajednica treba obnoviti svoja nastojanja po pitanju općenitog privlačenja privatnih ulaganja u većim razmjerima u zemlje s niskim dohotkom, kako bi se i one mogle još potpunije integrirati u globalno gospodarstvo. Istina, postoje oblaci na obzoru, u obliku političkih odluka koje bi mogle poništiti tri desetljeća napretka globalizacije.

Ali, nije sve tako crno. Umjesto da sjede ne poduzimajući ništa i čekaju oluju, kreatori politika i akademici produbljuju svoje poimanje trgovine i tehnologije i usredotočuju se na načine pružanja pomoći onima koji nisu još uživali u njihovim blagodatima.  Čim ti napori urode plodom, moći ćemo postići da globalizacija opet funckionira – za svakoga.

© Project Syndicate, 2017.