Hrvatska je dosad ugovorila 186 milijuna eura financiranja u sklopu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), ključnog stupa tzv. Junckerova plana za Europu. Premda nas ta brojka u odnosu na domaći BDP plasira na 11. mjesto na ljestvici efikasnih zemalja EU, zapravo je riječ o relativno skromnom iznosu u usporedbi s drugim članicama.

Iako je star tek dvije godine, koliko traje mandat aktualnog predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, u sklopu fonda odobreno je 47,5 milijardi eura koji bi diljem Europe trebali donijeti 240,9 milijardi eura strateških investicija, s ciljem dosezanja 315 milijardi sredinom 2018. S ‘deadlineom’ pred vratima, u Bruxellesu se radi na uspostavi EFSI-ja 2.0. kojem je cilj strateške investicije podignuti na pola milijarde eura do 2020. kada završava postojeći proračun. Hrvatska se u sklopu EFSI-ja nije pretjerano ‘pretrgla’ od posla, sliježu ramenima, naravno neslužbeno, na briselskim hodnicima. Primjerice, na naših 186 milijuna eura, gledamo li zemlje slične po BDP-u per capita, Bugarska je realizirala 344 milijuna, a Rumunjska 258 milijuna eura. Isto je sa članicama sličnog broja stanovnika: 768 milijuna eura otišlo je u Irsku, 323 milijuna u Litvu koja ima ni tri milijuna stanovnika, Češka se izborila za 402 milijuna, a Slovačka za 473 milijuna eura…

Vrlo rastezljivo

Vrag je u detalju: fond je “purely demand-driven” što znači da u Europskoj investicijskoj banci (EIB) čekaju da zahtjev stigne iz Hrvatske. Da ne bi bilo zabune, za Bruxelles je “strateški projekt“ veoma rastezljiv pojam, daleko više od, primjerice, mosta ili, elektrane. Konkretno, talijanska regija Veneto s privatnim je partnerima, uz djelomično financiranje uz pomoć EFSI-ja zatvorila 250 milijuna eura vrijednu financijsku konstrukciju za rekonstrukciju bolnice u Trevisu koja će servisirati tri milijuna ljudi. Dijametralno je suprotan primjer finskog Epiqusa čiji je cilj integracija tisuća migranata u društvo. Projekt je privukao 13,5 milijuna eura privatnog novca uz ključnu podršku EIF-a i EFSI-ja čijim se novcem educiraju migranti kroz razne programe, od učenja jezika do stručnog osposobljavanja. Epiqus je jedan od prvih projekata po modelu “plaćanja po rezultatu” što znači da tek ako se dokaže da su pojedinci iz programa u većem broju pronašli posao i sami počeli uzdržavati sebe i obitelji od kontrolne skupine, finske vlasti iz ušteda koje se procjenjuju na 28 milijuna eura (na naknadama za nezaposlene, između ostalog) isplaćivat će povrat na investiciju privatnim ulagačima s početka priče.

Takvih je primjera nebrojeno; gotovo trećina od dosad odobrenih 50 milijardi otišla je malim i srednjim poduzetnicima, za energetiku je odobrena petina, jednako kao za istraživanje i razvoj. Za transport je izdvojeno 9 posto, okoliš 4 posto, a za socijalnu infrastrukturu, u startu projekte manje vrijednosti, oko četiri posto novca.

Na redu domaći poduzetnici

Ili, kako je potpredsjednik Komisije jednoj portugalskoj kolegici novinarki rekao, nema razloga da se iz EFSI-ja ne financiraju projekti na neki (ne)posredan način vezani za obnovu zemlje pogođene katastrofalnim požarima, a o čemu bi se moglo razmisliti i u Hrvatskoj. Katainen je to sročio jednostavnom porukom:

“Investitori ne trebaju znati kako funkcionira EFSI, jedino što trebaju znati jest broj telefona lokalne EIB-ove podružnice”. Na redu su domaći poduzetnici.