Iduće godine očekuje se da će Hrvatsku zapljusnuti fintech revolucija. U svijetu je ona najvidljivija kroz kriptovalute i inovacije u plaćanjima, posebno na bankomatima i POS uređajima.

U Hrvatskoj je tvrtka Payten, koja se nedavno izdvojila iz Asseca u zasebno poduzeće, tržišni lider upravo u tom području. Payten upravlja s 2600 bankomata i 42 tisuće POS uređaja na hrvatskom tržištu. To znači da drži 52 posto hrvatskog tržišta bankomata i 45 posto tržišta POS uređaja.

Mnogo će stoga po pitanju razvoja fintecha u Hrvatskoj u području plaćanja, i to barem u prvom valu, zavisiti od Paytena. O tome kako ta tvrtka vidi svoju budućnost i što će ona donijeti bankama, fintech startupima, te korisnicima razgovarali smo s Ivanom Bušićem, članom Uprave i čelni čovjekom Paytena Hrvatska.

Da li je vaša tržišna veličina dovoljna da bi ostali i tržišni lider?

Ponosni smo na naš tržišni udio. Međutim, on nije sam sebi svrha. Mi kontinuirano inoviramo. Prije četiri godine smo prvi na tržištu ponudili uslugu outsourcinga bankomata i POS terminala što je danas postao tržišni standard.

Prije dvije godine smo prvi u Hrvatskoj ponudili tzv ATM 2.0. Radi se o dodatnim servisima poput prikaza marketinških kampanja i proizvoda banke, targetiranih ponuda korisnicima, podizanja novca bez kartice te plaćanja računa na bankomatima putem barkoda koje bankomat iz standardnog uplatno-isplatnog pretvaraju u napredno multikanalno mjesto komunikacije između klijenta i banke.

Sada nas očekuje PSD2 direktiva, koja samo potvrđuje da je to bio pravi smjer razvoja. Najbržerastući smo dio poslovanja Asseco SEE i kako bi to ostali, izdvojeni smo u zasebnu tvrtku Payten. Plan nam je ponuditi niz novih mogućnosti i sad smo stoga još više usmjereni na R&D i suradnju sa fintech zajednicom, a sve kako bi mogli pomoći bankama u njihovoj transformaciji.

Gdje vidite prostora za rast kad se već danas čini da je bankomata previše, a na blagajnama često ima i po pet POS uređaja?

Možda zvuči neobično, ali meni se stvarno čini da je premalo i bankomata i POS uređaja (smijeh). Točno je da je Hrvatska po broju bankomata na milijun stanovnika u europskom prosjeku te da po tome prostora za rast ne bi trebalo biti. Međutim, statistika je varljiva.

Ovisi o kutu gledanja. Dobar primjer su Portugal i Španjolska, turističke države koje imaju mnogo veći broj bankomata od EU prosjeka. Hrvatska je također turistička država i također ima veliki priljev stranih kartica svake godine. Znači, mi imamo potrebe za dodatnim bankomatima na jadranskoj obali ali i svugdje gdje se bankama ne isplati izgraditi poslovnicu, ali trebaju imati mogućnost pružiti uslugu korisnicima.

Zašto bi banke postavljale nove bankomate, osim da zamjene postojeće poslovnice, kad svi pričaju o tome da kroz koju godinu više neće biti gotovine u opticaju?

Zato što se to neće dogoditi u Hrvatskoj. Neće se dogoditi niti u zemljama jugoistočne Europe. Da, na sjeveru Europe je to trend da se ide prema bezgotovinskim plaćanjima i da se ne koristi gotovina.

No, u Europskoj Uniji prema G4S European cash reportu 2016., 60 posto svih plaćanja se radi u gotovini. Usporedbe radi, i u SAD-u je 60 posto plaćanja u gotovini. Znači, banke će ovdje i dalje trebati bankomate.

Hoće li tzv. bankomat budućnosti biti nešto drugo od ovoga što je danas?

Bankomati će u idućih nekoliko godina postati bankama još značajniji nego su bili prije. Znamo da banke idu u optimizacije svojih mreža poslovnica.

Prije dvije godine istraživanje ATM marketplace u svijetu pokazalo je da su bankomati najčešći oblik komunikacije banke i klijenta. Mi smo stoga razvili novi tip bankovne poslovnice, gotovo potpuno automatiziranu poslovnicu, koja sadrži bankomat i šaltersku blagajnu. To znači da banka može svoju poslovnicu postaviti odmah i gdje želi, primjerice u hodnik trgovačkog centra ili u pošti na nekom otoku. To je samo jedan od smjerova u kojem će ići razvoj bankomata.

Jesu li neke banke u Hrvatskoj u tom smislu već zakoračile u tu budućnost?

Mnogo ih je zakoračilo u većoj ili manjoj mjeri. Primjerice, Podravskoj banci smo na bankomate uveli mogućnost plaćanja računa skeniranjem 2D bar koda.

Također, s jednom drugom velikom bankom smo u procesu uvođenja uplatne funkcionalnosti na njezine bankomate putem našeg softverskog rješenja. S bankama sad razgovaramo o tome da potvrdu stanja na računu, nakon što ste podigli gotovinu, više ne dobivate na papiru već da vam se pošalje na SMS ili e-mail.

Do koje mjere se tako mogu transformirati bankomati?

Mogu podosta. Mi smo dosta ulagali u R&D i razvili i implementirali dvadesetak takvih usluga i servisa. Primjerice, već sad postoji rješenje da na mobitelu unutar mobilnog bankarstva ili zasebne aplikacije odaberete opciju podizanja gotovine i točan iznos. Aplikacija vam generira jednokratni QR kod ili 2D bar kod koji možete skenirati na bankomatu ili neki set znamenki tzv. TAC koje možete prepisati i tako brzo podići novac.

Skenirate i uzmete gotovinu, a potvrda vam stigne na e-mail ili SMS. Nema zadržavanja. Banke takva jednostavna i brza, a sigurna rješenja jako zanimaju.

Hoće li kroz to korisnici dobiti i neke nove mogućnosti osim brzog povlačenja gotovine?

Danas unutar Hrvatske novac morate slati fizički ili mora i druga osoba imati kod sebe karticu.

Ovo otvara mogućnost da iz Zagreba djetetu pošaljete novac putem SMS poruke, Vibera, Whatsup-a ili QR kodom preko IM-a ili e-maila, a da zatim vaše dijete, koje je možda na ljetovanju na nekom otoku, taj novac može odmah podići.

Već imamo privatnih poduzetnika koji nudi bitcoin bankomate. Sad je to ponudio i HT u suradnji s jednim partnerom. Zašto se na postojećim bankomatima ne mogu kupovati kriptovalute?

Tehnički je to izvedivo, ali banke su visoko-regulirane tako da je to stvar njihove poslovne odluke.

Što je sve tehnički izvedivo s bankomatom, jer to što ih banke mogu imati još ne znači da će to i htjeti?

Iduće godine na snagu stupa PSD2 regulativa. Pojednostavljeno ona znači da ćemo i dalje imati banke, ali će bankarstvo biti mnogo drugačije. Naime, bankarstvom kakvo danas znamo, odnosno platnim prometom moći će se baviti i drugi.

Recimo to znači da u Hrvatskoj zbog turizma postoji potreba za bankomatima-mjenjačnicama. Jednako tako bankomate možemo u platnom smislu doživjeti i šire. On su sigurni i pouzdani automati za plaćanje, svojevrsne zamjene za šaltersko poslovanje.

Na njima možete prodavati karte za kino, koncerte, loyalty programe i mnoge druge stvari. Tko zna, možda ćete i karte za nogometne utakmice u nekom trenutku početi kupovati upravo preko bankomata. Znači, primjena im može biti znatno šira od svega što znamo danas.

No, to vrijedi i za same banke. One će ih moći koristiti na mnogo više načina.

Kako će se pri tome pozicionirati Payten? Hoćete li surađivati s telekomima?

Nećemo biti konkurencija bankama. Vidimo se kao tehnološki hub, koji povezuje banke s jedne i finteche s druge strane.

Što će biti s POS terminalima?

Platni promet već sada doživljava transformaciju. Prije više od četiri godine u Hrvatskoj je započeo proces uvođenja beskontaktnih POS-ova. Trebat će još neko vrijeme da dođemo do toga da to postane standard na baš svim prodajnim mjestima, ali ide se u tom smjeru.

To je razlog zašto primjerice jedna od vodećih banaka u Hrvatskoj, uvodi naše HCE rješenje koje omogućuje da NFC mobitelom plaćate kao s karticom. HCE rješenje razvili smo po najnovijim standardima i to među prvima u svijetu te ono doslovno omogućuje da vam mobitel zamijeni karticu.

Govorimo li o budućnosti POS uređaja, ovo je ključna stvar. Naime, više od polovice svih digitalnih plaćanja poput online kupovine, plaćanja računa i slično, radi se preko mobitela. Zato su usluge gdje mobitel zamjenjuje karticu i beskontaktni (NFC) POS toliko važne.

Na te inovacije u posljednjim se godinama osovilo mnoštvo fintecha. Koji vam se scenariji implementacije u praksi čine najizvjesnijima?

Mnogo ih je. Mobitel vam omogućuje da pratite osobnu potrošnju. Tvrtkama je on alat koji im omogućuje da razviju loyalty programe. Na ovaj se način omogućuje da se kreiraju nove mogućnosti koje povezuju bankomate i POS-ove. Uglavnom, vidjet ćemo mnogo novih mogućnosti.

Hoćete li sami ponuditi takve usluge prodajnim mjestima poput trgovina, kina, restorana itd?

Ne. Spomenuo sam da ćemo biti i ostati partner banaka. One su te koje imaju izravan kontakt sa svojim korisnicima.

Mi ćemo im tehnički pružiti podršku da svoje buduće poslovne planove mogu i ostvariti.