Od 128 gradova samo 15 velikih ima više od tisuću poduzetnika, dok je znatno veći broj gradova s malim brojem, ispod sto. Lani ih je prema podacima Fine bilo 31, a uglavnom se radi o gradovima s manjim brojem stanovnika. Neslavnu titulu nosi Vrlika s tek 20 poduzetnika, a u usporedbi s godinu dana ranije, kada su u ovoj skupini bila 34 grada, tri su brisana s ove liste zahvaljujući otvaranju novih tvrtki – Drniš, Zlatar i Trilj.

Limitirane perspektive

U ova 31 grada posluje 2078 od ukupno 114.483 poduzetnika, a prema godišnjim financijskim izvješćima lani su uprihodili 10,99 milijardi kuna, što je 1,7 posto svih prihoda hrvatskih tvrtki. Zahvaljujući tome što su neki od gradova uspjeli privući mali broj, ali snažnih tvrtki, poput Belišća, Vrgorca i Pregrade, udio zaposlenih bolji je u odnosu na državni prosjek – imaju 20 tisuća radnika ili 2,4 posto od ukupno 853 tisuće. Belišće je s dva velika proizvođača, DS Smith i Harburg-Freudenberger, osigurao polovicu radnih mjesta, a prihodi tih tvrtki čine četiri petine prihoda svih tamošnjih tvrtki.

Za neujednačenost u aktiviranju poduzetnika među gradovima predsjednik Udruge gradova Željko Turk razloge vidi i u prirodnom položaju i prometnoj izoliranosti, zbog kojih su njihove gospodarske perspektive limitirane. Pojedini gradovi, kaže, poduzimaju napore da privuku ulagače kroz politike komunalnih naknada, prostorne planove i subvencije poduzetnika.

“To je pozitivno, no nije uvijek dovoljno i ne može kompenzirati sustavnu politiku koju treba provoditi središnja vlast”, ocjenjuje Turk. Problem s malim brojem poduzetnika pogađa male sredine iz kojih ljudi odlaze u veće gradove gdje imaju više prilika za posao pa, premda se često čuje kako gradovi i općine mogu sami napraviti puno više, Turk kaže kako to nije uvijek točno.

“Puno je manjih sredina u kojima vlada entuzijazam, no činjenica je da uspjeh bilježe oni koji su smješteni u blizini velikih gradova”, dodaje. Očekuje da će pomak uslijediti s novim zakonom o financiranju lokalne samouprave s početkom 2018., a koji bi trebao donijeti priliku upravo za ujednačeniji razvoj gradova i poticati one slabije razvijene.

Na to računa i gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, ujedno i najmlađi gradonačelnik u Hrvatskoj, 27-godišnji Dalibor Bišćan. Svoju energiju posljednjih mjeseci od kada vodi ovaj mali grad usmjerava ponajprije na financije, jer ga je dočekao dug višegodišnjih dvostruko viših rashoda u odnosu na prihode. Zato, kaže, puno prostora za snažnije povećanje poticaja za poduzetnike i nema, no glavni problem on ne vidi samo u financijama, već prije svega nedostatku ljudi.

“Kad sam preuzeo dužnost sjeo sam u auto i obišao sve poduzetnike koji mogu imati volju za ulaganje i širenje kod nas. Obratio sam se i velikom broju sugrađana koji su odselili u Zagreb ili Njemačku, a iz svih razgovora pokazalo se da je jedna od glavnih prepreka manjak društvenog života. Bez njega se ljudi teže odlučuju na povratak iz većih gradova, a bez ljudi i poduzetnici se odlučuju za ulaganja”, priča Bišćan.

Nije sve crno

No, nije sve tako crno. Isprva se, priznaje, činilo da neće biti efekta, no nakon dva mjeseca pokrenula se tvrtka Ekokotlovi, koja je otvorila ured i pokreće proizvodnju i montažu kotlova. Zasad su zaposlili osam zavarivača i montera, a planiraju broj zaposlenih povećati na 30. Dodatan plus za mali grad je i što žele zaposliti starije od 55 godina. Do kraja godine s radom bi trebala započeti i jedna pilana koja je upravo kupila prostor. Manjak za Kostajnicu je to što nema veliku površinu, a postojeći prostor za poduzetničke zone je u privatnom vlasništvu. Stoga gradske vlasti razgovaraju s poduzetnicima koji bi bili zainteresirani neaktivno zemljište zona otkupiti, a grad bi im izašao u susret komunalnom naknadom.

Priliku za dizanje poduzetničke klime Kostajnica vidi i u EU fondovima, na koju se, među ostalima, već bacio jedan od gradova s najmanje poduzetnika, Otok kod Vinkovaca.

Nedavno je prihvaćena njegova kandidatura na natječaju za gradnju poduzetničkog inkubatora za čiju izgradnju mu je dodijeljeno 13,6 milijuna kuna bespovratnih.