Svjetski poznati teoretičar i fizičar Geoffrey West već 20 godina radi na razvoju znanstvenih modela i bioloških organizama u gradovima, a u sklopu toga je došao do spoznaje da se svi živi organizmi mjere prema univerzalnom matematičkom načelu. Istovremeno je, sa svojim istraživačkim timom, otkrio i da se fizičke infrastrukture gradova mjere na sličan način.

Istraživanje je, između ostaloga, pokazalo i da prilikom udvostručenja veličine organizma biološki proces i fizička infrastruktura bilježe povećanje za samo 75 posto. “Ovaj zakon o skaliranju zaista je izvanredan”, komentirao je West. Svaki aspekt gradske mreže, od ukupne duljine cesta i električnih linija do broja bankomata i benzinskih postaja, mjeri se na isti način. Kao i kod bioloških organizama, princip skaliranja je univerzalan, isti je u Europi, SAD-u, Japanu i ostatku svijeta.

Ipak, gradove se nerijetko kritizira zbog njihove prividne rasipnosti, volumena onečišćenja ili smeća koje proizvode, pa tako vlada mišljenje ‘što veći grad, gori problem’. Međutim, ispostavilo se da gradska infrastruktura, kao i živi organizmi, ima koristi od ekonomije razmjera jer veći organizmi učinkovitije iskorištavaju resurse tijela od manjih organizama. Slično tome, veći gradovi učinkovitije iskorištavaju vodu, struju, prostor i svaki drugi zamisliv resurs od manjih gradova, čak i ruralnih područja. Upravo zato Implikacije Westova istraživanja mogu biti iznenađujuće. Dakle, iako eksponencijalno povećana urbanizacija može uvelike pridonositi svjetskim problemima okoliša, istraživanje sugerira da urbanizacija također može biti izvor održivih rješenja tih problema.

Povezana javna rasvjeta

Sve učinkovitija infrastruktura, održivo korištenje resursa, inovacije u digitalnim tehnologijama i pametnim uređajima i dugoročna vizija kvalitete ljudskog života u središtu – sve su to ključni elementi razmišljanja pametnih gradova. Dok individualne inovacije mogu same napraviti značajne promjene, izazov i prilika pametnih gradova je pronalaženje načina integriranja velikog raspona inovacija, kao i njihovo inteligentno implementiranje. Uzmimo, na primjer, LED uličnu rasvjetu. Uobičajena ulična rasvjeta čini čak 40 posto ukupnog proračuna za energiju cijelog grada. Prelazak na LED uličnu rasvjetu – danas dostupno iz širokog asortimana proizvođača – može smanjiti potrošnju energije ulične rasvjete za 30 posto i više. Kombiniranje LED ulične rasvjete sa softverskim praćenjem i upravljanjem uštede može povećati i za 70 posto, pa čak i više.

Od otprilike 300 milijuna ulične rasvjete širom svijeta manje od 10 posto odlazi na LED, a manje od 1 posto je upravljano i praćeno inteligentnim sustavima. Potencijalna štednja energije prebacivanja sve ulične rasvjete u svijetu na upravljanu LED rasvjetu značila bi i do desetak milijuna kWh ušteđene energije godišnje. Navedena brojka ne uzima u obzir dodatne masivne uštede u radnoj snazi, infrastrukturi i troškovima održavanja koje bi gradovi ostvarili kombinirajući LED uličnu rasvjetu sa softverskim praćenjem i upravljanjem.

No, priča pametnih gradova nije priča samo ulične rasvjete, već priča o promjeni urbanih infrastruktura kroz inteligentne inovacije. Rasvjeta može imati veliku ulogu u toj transformaciji, ali to je samo dio cjeline. Ako je zamišljena i pravilno i inteligentno postavljena, javna rasvjeta može imati jedinstvenu ulogu u kreiranju pravih pametnih gradova s LED i komunikacijskim preinakama i novim instalacijama, gradska rasvjetna infrastruktura može iskoristiti i čak poboljšati moćne komunikacijske mreže koje su danas dostupne – mreža mobilnih telefona, Wi-Fi, tradicionalna žičana IT mreža i tako dalje. Svjetlosni stup također može postati točkom komunikacije, nudeći pri tome prikladnu integracijsku točku za pojačivače bežičnih signala, pametne senzore svih vrsta i mrežna središta.

Optimalizacija potrošnje

Otvorene tehnologije i dobro definirana sučelja različitih softvera omogućavaju gradskim upraviteljima povezivanje usluga, kao i centralno i opsežno upravljanje njima. Mnoge nove aplikacije koje su već danas nepredvidive razvijat će se i dalje, osiguravajući time vitalnost gradskog života koje ljudi ionako u budućnosti očekuju.

Povezane operacije jednako su ključne s obzirom na to da osiguravaju pristup gradskim mrežama u bilo kojem trenutku i s bilo kojeg mjesta. Umjesto zamjene postojećih procesa, povezanost postaje dijelom načina na koji gradski odjeli obavljaju poslove za svoje građane. Bolje aplikacije za tehničare na terenu pojednostavljuju tijekove rada, a centralizirana kontrola isporuke resursa optimizira planiranje. S vremenom, gradski upravitelji mogu kombinirati podatke i stručna znanja izvedena iz gradskih operacija s drugim izvorima informacija za novi uvid i informirano odlučivanje. I ovdje je također rasvjeta u vodstvu, sa sofisticiranim proširivim oblakom za upravljene platforme koji je već dostupan na mnogim tržištima širom svijeta.

Uz sve to, važno je zapamtiti da javna rasvjeta čini nešto što ni jedna gradska usluga ne može napraviti – osvjetljava gradske ulice, parkove, građanske prostore, mostove, spomenike i građevine. Gradska rasvjeta ima važnu ulogu u gradovima jer pretvara vizualan izgled mjesta, stvarajući osobito snažan emocionalni utjecaj. Više od ostalih javnih usluga, urbana rasvjeta neraskidivi je dio gradskog identiteta i karaktera. Pametni, digitalni sustavi građanima pružaju rasvjetu kada i gdje je to potrebno, čineći njihove gradove time sigurnijima, privlačnijima i jednostavnijima za upravljanje.