Ono o čemu se već mjesecima nagađalo, počelo se odigravati u ponedjeljak u cik zore: policijski pretresi stanova, privođenja niza bivših članova uprave i/li nadzornika Agrokora, prva saslušanja. S pitanja rupa u bilancama, gubitaka, tražbina, priprema nagodbe te aktivnosti izvanredne uprave, revizora i vjerovnika fokus je naglo skrenut na “institucije pravne države koje rade svoj posao”. Među 15-ak ključnih suradnika Ivice Todorića kojima je policija pokucala na vrata su, primjerice, Ivan Crnjac, Ljerka Puljić, Piruška Canjuga, ali i Damir Kuštrak i Mislav Galić koji su i nakon dolaska izvanredne uprave nastavili raditi u koncernu – Kuštrak u ‘tornju’, a Galić u Upravi Jamnice. Uz taj spektakl, gotovo na razini zabilješke ostala je jučerašnja vijest iz BiH o Sberbankovoj pljenidbi dionica Sarajevskog kiseljaka koje mu je u zalog za kredit dao Agrokor odnosno Jamnica, iako efekt te odluke Općinskog suda u Kiseljaku premašuje 258 milijuna kuna.

Nikome nije bilo ni do praćenja ishoda (vrijednosno manje) dražbe imovine Leda u Crnoj gori, inicirane od tamošnje Hipotekarne banke. Jedva je zamjetno prošla i neslužbena najava da bi Vladin povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak u srijedu trebao u posjet Beogradu, gdje će osim o poslovanju tamošnjih poduzeća zacijelo razgovarati i problemu sudskog (ne)priznavanja postupka izvanredne uprave u Srbiji. Konačno, u sjenu je palo i pitanje objave prijavljenih nespornih tražbina Agrokorovih vjerovnika, kao i propitivanja ovotjednog posjeta predsjednice države i Vladina izaslanstva u kontekstu slučaja Agrokor i pozicija ruskih banaka koje su kao najveći pojedinačni kreditori izuzetno važne za prolaz nagodbe. Upravo su ruske banke prve javno ‘ispalile’ optužbe za friziranje bilanci Agrokora, no kako gledaju na uhićenja, ali i na međudržavne razgovore za koji dan, iz Sberbanka su poručili tek da “nemaju komentara”. Iako je ranojutarnja policijska akcija bila iznenadna, za reflektore nije ostala zakinuta.

Sve su spremno dočekali fotoreporteri, što je spektakl učinilo potpunim, ali je istodobno mnogima (bilo) i potvrda snažnog pečata politike u toj operaciji. Tako se već polemizira i o tome što jučerašnja policijska akcija znači u kontekstu saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Je li ono i prije nego što je počelo s radom (početak je bio predviđen za 30. listopada) ‘pokopano’ ili barem svedeno na povijesne razgovore o hrvatskoj privatizaciji i slično. Kako bilo, Ivica Todorić iz svog je trenutnog boravišta (najvjerojatnije Londona) poručio da će biti dostupan i institucijama pravne države i Povjerenstvu, iako nakon uhićenja sumnja u plan da se ono naprasno ukine.

Poručio je i kako je “riječ o političkom procesu” i kako su mu “teško povrijeđena ljudska prava” te najavio da s hrvatskim i međunarodnim pravnim timom sprema obranu i tužbe. Njegov branitelj, Čedo Prodanović, kaže da se tek vrše pretrage prostorija i automobila, što će, kaže, “potrajati par dana pa ćemo poslije vidjeti”.
Za ovaj tip kaznenog djela najvažnija je financijska forenzika, smatra Anto Nobilo koji brani Pirošku Canjugu. Jer, ističe, svi se dokazi nalaze u poslovnoj dokumentaciji Agrokora, pa ni privođenja, ni pritvor, zapravo nisu nužni. “Dokumentaciju je policija odavno izuzela, DORH se uselio u Toranj’, provodi se porezni nadzor, pa je nitko ne može izmijeniti ni uništiti”, objašnjava.

Dodaje i da u kriminalu “bijelih ovratnika” nisu nužna uhićenja, ali su kod nas postala dio folklora. Za njega jena djelu isti model kao 2009. – javno uhićenje i privođenje, u kojem su se izredali mnogi iz poslovnog i političkog života. “Šalje se poruka da država funkcionira, da se pritvara i bogate i da su svi jednaki pred zakonom. No, kad se malo zagrebe i pogleda kako su ti predmeti završili, vidi se da je sve ostalo na početnoj paradi. Nemamo okončan nijedan veliki pravosudni slučaj, a sve je počelo prije osam godina”, tvrdi Nobilo ponavljajući kako u kazneno pravnom smislu spektakularna uhićenja nisu potrebna u ovom tipu kaznenih djela.

Inače, svi lišeni slobode prvo se zadržavaju kod pritvorskog nadzornika, policija ih može držati 48 sati, a za to vrijeme moraju biti saslušani od strane DORH-a i prepraćeni sucu istrage na Županijski sud u Zagrebu koji će donijeti odluku o određivanju istražnog zatvora od 30 dana. Za osobe lišene slobode branitelji i očekuju da će Tužiteljstvo tražiti istražni zatvor.

Mate Matić, odvjetnik privedenog Mislava Galića, bivšeg čelnika Leda, a danas Jamnice, tvrdi da je njegov branjenik spreman odstupiti sa svoje funkcije ako bi se ona tretirala kao eventualna osnova za određivanje istražnog zatvora (zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela).

“Na temelju informacija iz razgovora s Galićem, tvrdim da nema nijednog razloga stavljati ga u isti koš po pitanju aktivnosti koje su se u Agrokoru događale i kompromitirajuće su za kompaniju”, ističe Matić. I on smatra da je, neovisno o vrtoglavim iznosima friziranja bilanci, karakter megaakcije, s brojnim pretresima i privođenjima u senzacionalističkoj maniri, neprikladan. To, kaže, više sugerira da nije posrijedi samo pravni problem.
U očekivanju višesatnog ispitivanja Galić će, kaže, reći sve što zna. “Zakona se pritom najmanje bojim, ali igara – da. Mi branitelji nismo sigurni jesu li u pitanju čisti motivi, ili su i političke naravi”, tvrdi taj odvjetnik.

Pojašnjavajući proceduru koja slijedi nakon ispitivanja u Selskoj ističe da će se u kratkim rokovima, što zakon uvjetuje zbog zaštite ljudskih prava, donijeti odluka o prijedlogu za određivanje istražnog zatvora od strane DORH-a. K tome, odluku tko će biti zadržan u istražnom zatvoru donosi sudac istrage, što je prema Matiću važno sa stajališta pravne sigurnosti, ali i nedostatno jer po njemu problem može predstavljati činjenica što sudac istrage ne zna spis, koji već sada broji desetke tisuća stranica.

Procjenjujući, primjerice, na temelju Podravkina spisa koji je na početku afere Spice imao oko 40.000 stranica, zbog količine prikupljene dokumentacije Agrokorov slučaj već može imati i 200 tisuća stranica. Iz toga bi se moglo zaključiti, kaže, da će se sudac istrage prikloniti DORH-ovu prijedlogu, iako u slučaju da prijedlog nije kvalitetno obrazložen sudac “mora donijeti odluku koja ide u prilog osumnjičeniku, tj. odbiti prijedlog.”     

Anto Nobilo, odvjetnik koji brani Pirušku Canjugu tvrdi da će,  što se tiče njegove branjenice, DORH i policija imati problem i zato što tvrde da je bila članice uprava Agrokora od 2006. do 10. travnja 2017. što, tvrdi Nobilo, nije točno jer je po dokumentima bila imenovana u srpnju  2010. te joj je mandat istekao u srpnju 2015. godine. 
“Prije i poslije toga ona nije bila članica uprave, a u okviru tih pet godina ona je imala dvije umjetne oplodnje i čuvanja trudnoće te porodiljni dopust za dva djeteta, te najmanje četiri godine od tih 5 godina nije radila. Nadalje, ona se bavila razvojem nekretnina u vlasništvu Agrokora a ne financijama, a kazneno djelo je bazirano na financijama kao modelu izvršenja kaznenog djela. Nije izvršeno u njezinom resoru, ona nije financijaš, nije se bavila bilancama i izvješćima, i to je na prvi pogled različitost između stvarnog stanja i onog što joj se stavlja na teret”, kaže Nobilo. 

Odvjetnik Mislav Galića Mate Matić, među ostalim poručuje: 
“Protiv sam automatskog stavljanja etikete u smislu pripadnosti Agrokorovom kriminalnom miljeu svima, jer moj klijent nije ništa potpisivao, u nijednoj odluci nije sudjelovao, dokaza protiv njega nema, što se sve moglo utvrditi u prethodnom razdoblju kroz pojedinačno ispitivanje”, kaže Matić.