Međutim, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na te podatke Hrvatske narodne banke (HNB), nominalno smanjenje posljedica je prodaja nenaplativih plasmana, a u manjoj mjeri i jačanja kune prema euru, čime se umanjuje kunska protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro. 

 Iz Privredne banke Zagreb (PBZ), pak, za godišnje smanjenje ukupnih kredita kažu da je najvećim dijelom posljedica ubrzanog razduživanja središnje države i fondova socijalne sigurnosti, zahvaljujući poboljšanim fiskalnim trendovima.

 Promatrano prema valutnoj strukturi, ukupni su kunski krediti u kolovozu na godišnjoj razini porasli za 5,4 milijardi kuna ili 6 posto. S druge strane, valutni krediti, odnosno devizni i kunski vezani uz valutnu klauzulu, smanjeni su za 13,9 milijardi kuna ili 8 posto.

 Tako je nominalna vrijednost ukupnih kunskih kredita krajem kolovoza iznosila 94,3 milijarde kuna, dok je vrijednost valutnih kredita iznosila 159,4 milijarde kuna.

 Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima krajem kolovoza iznosio je 62,8 posto, a na godišnjoj razini to predstavlja smanjenje za 3,3 postotna boda, uz proporcionalan rast udjela kunskih kredita.

 Porast udjela kunskih kredita, podsjećaju iz RBA, trend je koji je prisutan od sredine 2012. a posljedica je jačanja svijesti korisnika kredita o izloženosti valutnim rizicima, koji su do jačeg izražaja došli nakon događanja vezanih uz švicarski franak.

 Promatra li se prema sektorima, najveći dio kreditnih potraživanja – 46,1 posto, odnosi se na kućanstva i ta su potraživanja iznosila 117 milijardi kuna. U odnosu na lanjski kolovoz ukupni krediti kućanstvima niži su za 225 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto.

 U strukturi kredita kućanstvima prevladavaju stambeni te gotovinski nenamjenski krediti s udjelima od 43,8, odnosno 35,9 posto.

 Pritom iz RBA ističu kako gotovinski nenamjenski krediti za sad i dalje ostaju jedina kategorija kredita kućanstvima koja kontinuirano bilježi rast nominalne vrijednosti na godišnjoj razini, no kažu i da se može očekivati skori porast nominalne vrijednosti stambenih kredita uslijed provođenja mjere o subvencioniranju stambenih kredita za koju je ove godine namijenjeno 17,5 milijuna kuna, a za 2018. se predviđa dvostruko veći iznos subvencija, 35 milijuna kuna.

 Malo više od trećine ukupnih kredita čine potraživanja prema poduzećima, koja su krajem kolovoza iznosila 85,4 milijardi kuna i bila su 138 milijuna kuna ili 0,2 posto manja u odnosu na kolovoz lani.

 Na godišnjoj razini pad ovih kredita traje još od svibnja 2012, s time da je u srpnju i kolovozu ove godine došlo je do značajnog usporavanja stopa pada, napominju analitičari RBA.

 Iz PBZ-a, pak, ističu da podjela korporativnih kredita prema namjeni pokazuje da se investicijski i ostali krediti nastavljaju oporavljati i bilježe međugodišnje stope rasta od 0,1 i 0,3 posto, dok su samo krediti za obrtna sredstva pali, za 0,6 posto.

 Naposljetku, u međugodišnjoj su usporedbi u kolovozu ove godine smanjeni i kreditni plasmani središnjoj državi. Na kraju kolovoza oni su iznosili 44,5 milijardi kuna te su na godišnjoj razini niži za 12,7 posto.