U kolopletu informacija koje su se jučer nizale oko sudionika izaslanstva koje u Moskvu putuje s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović svakako je najznakovitiji onaj da će za Rusiju putovati i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. No, on nije dio službenog izaslanstva, a putuje, kako su iz DORH-a službeno pojasnili radi potpisivanja Programa suradnje između DORH-a i Generalnog tužiteljstva Ruske Federacije za naredne dvije godine. Ipak, teško je primijetiti koincidenciju da se taj sporazum ne potpisuje u Moskvi, nego u Sočiju, gdje će se istodobno Predsjednica susresti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. A iako to nitko javno ne izgovara, slučaj Agrokor koji je u posljednjih godinu dana zategnuo hrvatsko-ruske odnose, svakako će biti jedna od tema sastanka dvaju predsjednika.

Agrokor je postao političkom temom od kada je ruski veleposlanik Anvar Azimov javno upozorio hrvatski koncern da ga Rusija ne želi podupirati i kreditirati. Od tada se gospodarski odnosi dodatno zaoštravaju, pa je otkazan planirani rusko-hrvatski gospodarski forum, navodno zbog slabog interesa ruskih gospodarstvenika za posjet Zagrebu, a dodatno je negativnu političku poruku dalo i ukidanju izvoznih dozvola prehrambenim tvrtkama iz Hrvatske, a koje je iz Moskve stiglo početkom godine.

Putinovim pozivom predsjednici, koja će se susresti i s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, otvara se i prostor za popravak narušenih odnosa i povezivanje gospodarstava, pa će u okviru posjeta biti održan i Rusko-hrvatski gospodarski forum, na koji je dosad sudjelovanje u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, prijavilo više od stotinu hrvatskih tvrtki, a očekuje se i dolazak oko 300 ruskih gospodarstvenika. Lista tvrtki, kažu u HGK, još je otvorena i popunjava se, kako u Zagrebu tako i u Moskvi u ruskoj Trgovinskoj industrijskoj komori, no već sada se može konstatirati da je zanimanje za suradnjom i bilateralnim razgovorima poduzetnika veći nego na posljednjem forumu održanom prije dvije godine. Na skupu neće biti nitko od predstavnika tvrtki iz sustava Agrokor, od kojih su neke, inače, na popisu onih koje su izgubile dozvole za izvoz proizvoda u Rusiju. Konkretno, radilo se o Belju i PIK Vrbovcu, a u tom društvu još su i varaždinske Koka i Vindija, te čakovečka Perutnina Ptuj-Pipo, a jedine koje su ostale pošteđene zabrane prodaje na ruskom tržištu su Sardina iz Postire i koprivnička Podravka.

Rusi vraćaju izvozne dozvole     

Do ukrajinske krize i uvođenja sankcija EU-a i SAD-a prema Rusiji, koja je reagirala zatvaranjem dijela svog tržišta, Rusija je kao tržište od gotovo 150 milijuna ljudi imalo je veliku perspektivu za hrvatski izvoz, a posebice važno bilo je za mesnu i mliječnu industriju koja je bila pogođena gubitkom tržišta u zemljama Cefte. Informacije iz Rusije pokazuju kako je u međuvremenu Rusija na sankcije odgovorila jačanjem svoje mesne i prehrambene proizvodnje, kako bi supstituirala uvoz. No, bez obzira na to, predstavnik HGK u Moskvi Jakov Despot ističe kako ima velikog interesa ruskih gospodarstvenika upravo za suradnju s potencijalnim partnerima upravo u toj branši.

“Na forum će doći velik broj tvrtki iz tog sektora, što je za naše tvrtke važno kako bi bili spremni za izlazak u trenutku kada se sankcije ukinu”, poručuje Despot.

Osim poljoprivredno-prehrambenog sektora odlazak pripremaju i proizvođači lijekova, medicinske opreme, kozmetike, tvrtke iz područja zdravstva, graditeljstva, drvne i kemijske industrije, brodogradnje, transporta, metaloprerađivačke prozvodnje, ICT-a, te turizma i tekstilne proizvodnje.

Labud je jedan od tvrtki koja po prvi puta nastoji iskoračiti na rusko tržište. Vlasnik Ante Raspudić uoči odlaska kaže kako u Moskvu odlazi informativno. To je zahtiijevno i veliko tržište s puno potencijala i želimo ispitati mogućnosti nastupa na njemu. Dosad nismo nastupali u Rusiji, ali od nekud se mora krenuti”, ističe Raspudić. I Branko Roglić, vlasnik Orbica i vodeći europski distributer kreće u snažniji iskorak u Rusiju. Naša tvrtka iz Rusije ima u vlasništvu tvrtku koja na ruskom tržištu distribuira cipele Converse, no želimo uspostaviti odnose i otvoriti prostor za novo širenje, jer je to tržište s doista velikim potencijalom, kaže Roglić.

Na forum odlaze i predstavnici nekih od tvrtki koje već imaju zavidan rezultat u Rusiji, među ostalim Belupo i još neke tvrtke iz farmaceutskog sektora, čiji prozvodi inače čine više od polovice hrvatskog izvoza u Rusiju. Hrvatska će svoj potencijal za suradnju s ruskim kapitalom ponuditi i u sektoru ulaganja, a projekte za koje se traže partneri, kao i dosadašnje projekte koje u Hrvatskoj realiziraju ruski investitori poput Kupara, hotela Bellvederea, kao i termoenergetskog postrojenja TEP u Slavonskom Brodu, predstavit će čelnik Agencije za investicije i konkurentnost Zdenko Lucić.

Uoči dolaska hrvatske gospodarske delegacije i ruska strana pripremila se za otvoraranje vrata za prehrambene proizvode, jer za konac studenoga najavljen je dolazak federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, koja će u hrvatskim tvrtkama provesti inspekcijski nadzor. Biti će to prvi korak u davanju zelenog svjetla za obnovu dozvola za izvoz prehrambenih proizvoda na veliko rusko tržište.