Jak proljetni mraz u travnju, potom višemjesečna suša, tuče, nikad brojniji i razorniji požari, poplave…, nizale su se prirodne nevolje u Hrvatskoj davši 2017. neslavni epitet godine elementarnih nepogoda.

Jesen “podvlači crtu” ispod takve godine u kojoj je proizvodnja hrane, tvornica na otvorenom, platila danak umanjenim urodom i njegovom nestašicom. Reakcija na to je podizanje cijena, a tu je i poskupljenje struje. Strah od viših cijena je opravdan i već je vidljiv na tržnicama i u trgovačkim centrima. Značajan skok cijena najavljuju voćari, povrtlari i drugi proizvođači, i do 100 posto, piše Glas Slavonije.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) kažu kako će preživjeti poljoprivrednici s puno kultura zasijanih “pomalo” jer će negdje gubiti, negdje dobiti, pa će s raznovrsnošću kultura anulirati gubitke. No, stradali su oni sa specijaliziranim proizvodnjama, oslonjenima na jednu kulturu na veliko – najviše oni što su sijali soju, kukuruz i šećernu repu, čiji su prinosi, procjenjuje šef HPK-a Matija Brlošić, stradali i do 50 posto.

Skuplja struja

"Dosad je neku godinu znao obilježiti jedan problem, a ove godine sve što se moglo dogoditi – dogodilo se. Ipak, što se tiče nekih primarnih proizvoda – cijene im ne rastu, suncokret je čak nešto i jeftiniji nego lani kada je bio 2,30, a sada je 2,20 kuna. Cijene su za kukuruz malo skočile, 0,80 kuna uz 25 posto vlage, no imaju tendenciju rasta. No, što se tiče prihoda, oni će za OPG-ove biti manji jer je puno manje kilograma. Na sreću, ljetos skinute kulture nisu osjetile nepogode, pa su prinosi bili dobri, čak i iznad očekivanja. Struja na nas, primarne proizvođače, ne utječe. Njezino poskupljenje osjetit ćemo možda 0 i nešto posto jer ju mi ne trošimo u primarnoj proizvodnji. No, stočari će već osjetiti, njihovi ukupni troškovi zbog njezina poskupljenja rast će do 1 posto. Poskupljenje energenata najviše osjećaju povrtlari zbog grijanja zatvorenih prostora. Zato prerađivači i trgovci i na najmanje poskupljenje energenata odmah skaču s cijenama", kaže Brlošić.

Povrtlari nemaju dobre vijesti za potrošače i ističu kako je do skoka cijena već došlo, no poskupljenja neće stati. Ipak, ne likuju, nego strahuju, kaže vlasnica povrtlarskog OPG-a iz Punitovaca Blaženka Škorvaga, da će se to poskupljenje vratiti kao bumerang smanjenom prodajom, odnosno potrošnjom. Ali, kažu, veće cijene su neizbježne jer godina je bila pogubna za povrtlarske kulture. Kilogram cvjetače je sada za mnoge nedostižnih 15 kuna, salata također 15, a trebala je biti 10-12 kuna.

"Cvjetače nema dovoljno, pa će i dalje ići gore. Kupus na vreće je tri kuna kilogram, paprika je otišla gore i sada je osam, začinska paprika bila je 100, a sada je 120, krumpir se na veliko prodaje za tri, a inače je bio dvije pa i kunu i pol. Ići će i do 4 kune", nabraja Škorvaga.

No, povrtlari su svjesni da i u poskupljenju, ma koliko ono bilo neizbježno, moraju biti racionalni, jer tu su trgovački lanci s uvoznom, jeftinijom robom i akcijama.

Umirujuće vijesti za kupce nemaju ni voćari. Njihova borba s vremenskim neprilikama u nepogodama turbulentnoj 2017. počela je još u travnju, kada je voćnjake poharao jak proljetni mraz, nanijevši štetu od 800 milijuna kuna, a tolika je bila i od lanjskog mraza. Skok cijena već je vidljiv na voćnim vrstama koje se sada trže poput jabuka, krušaka, šljiva i mandarina.

"Gore su otišle cijene kvalitetnih proizvoda, a ne nekvalitetne robe iz uvoza. Mandarina je u otkupu lani bila 2,20, a sada je 4,5-5, čak i 6 i više kuna. Kolega iz Dalmacije kaže mi da je lani imao veću proizvodnju, a ove će godine pet puta više zaraditi na mandarini. Jer, kaže, već ju prodaje po 7, a lani po 2,20 kuna", kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Frane Ivković. Najavljuje kako će sada, pred Novu godinu, cijene voća minimalno ići gore od 60 do 70 posto, a nakon Nove godine u odnosu na prošlu i do 100 posto pri čemu se misli na jabuku, krušku, mandarinu.