Agencija Standard & Poor's (S&P) zadržala je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', no podigla je izglede sa stabilnih na pozitivne jer hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti, pri čemu se smanjuje teret dugova.

U priopćenju S&P procjenjuje da će ove godine rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznositi 3 posto, poduprt snažnom domaćom potražnjom i snažnim izvozom, što će pomoći Vladi da održi snažniju proračunsku poziciju nego ranije te da nastavi smanjivati i dalje značajan teret dugova.

Pozitivni izgledi odražavaju očekivanje S&P-a da će hrvatski gospodarski rast biti nastavljen, što će pomoći u daljnjem konsolidiranju javnih financija, dok će vanjske neravnoteže imati koristi od daljnjeg razduživanja, a potencijalna slabost zbog situacije oko Agrokora ostaje i dalje ograničena.

Ako se oporavak održi, moguć rast rejtinga

"Rejting Hrvatske mogli bismo podići ako se gospodarski oporavak održi, dok Vlada nastavlja pokazivati sposobnost i spremnost da implementira strukturne reforme i drži se svojeg plana fiskalne konsolidacije, što će voditi do održive konsolidacije državnih financija", poručuje S&P.

Dodaju da bi mogli razmotriti podizanje rejtinga i ako se vanjske neravnoteže poboljšaju brže od njihova osnovnog scenarija kao rezultat snažnijeg inozemnog razduživanja ili bržeg rasta primitaka u bilanci plaćanja.

U agenciji navode i da bi izglede mogli sniziti na stabilne ako hrvatske obveze, poput tužbi protiv države, rezultiraju povećanjem tereta državnog duga ili ako se uspore napori u provođenju strukturnih reformi, koji bi vodili nižem gospodarskom rastu ili višim od očekivanja fiskalnim deficitima.

Dodatno, iz S&P-a poručuju da pažljivo prate napore vezane uz restrukturiranje Agrokora i mogli bi razmotriti negativnu akciju, ako neuredno restrukturiranje potkopa gospodarsku izvedbu ili dovede do značajnih fiskalnih troškova. No, to, kako ističu, nije njihov osnovni scenarij.

Hrvatski rejting podupire smanjujući deficit proračuna i smanjivanje inozemnog zaduženja, prvenstveno zbog razduživanja banaka. Istodobno, rejting je i dalje ograničen i dalje visokim teretom duga Hrvatske, niskim razinama dohotka u usporedbi s europskim te kontinuiranoj političkoj volatilnosti.

Nakon rekonstrukcije koalicije, fokus je na planovima o strukturnim reformama kako bi se osigurala održivost gospodarskog poleta. Povoljni vanjski i unutarnji razvoj situacije ojačao je rast, a prelijevanja Agrokorovog aktualnog restrukturiranja ostaju ograničena, poručuje S&P.

Međutim, upozorava da je situacija u Agrokoru dovela do rekonstrukcije koalicije, što bi moglo dovesti u pitanje Vladinu sposobnost da nastavi svoju reformsku agendu.

Strukturni izazovi za ekonomiju i dalje traju u vidu nestašice radne snage i visokog stupnja državnog vlasništva u gospodarstvu, navode u S&P-u.

Utjecaj krize u Agrokoru ograničen

Mješavina vanjskih i domaćih faktora nastavlja poticati hrvatsko gospodarstvo. Stoga S&P očekuje realnu stopu gospodarskog rasta u 2017. od 3 posto, poduprtu snažnim izvozom, posebice u turističkoj industriji koja je u uzletu.

Uz to, domaća potražnja doprinosi pozitivno rastu jer se investicije oporavljaju, a osobna potrošnja jača na krilima poboljšana na tržištu rada i porezne reforme provedene u 2016. koja je povećala raspoloživi dohodak.

U srednjem roku, međutim, u S&P-u očekuju da bi strukturni čimbenici mogli pritisnuti hrvatsko gospodarstvo.

Navode da hrvatsko poslovno okruženje, posebice u vezi otvaranja tvrtki, ostaje slabije nego u regionalnim usporedivim zemljama, kao što pokazuju i indikatori studije Svjetske banke "Doing Business", a postoje i diskrepancije u vezi radnih vještina i nestašica radne snage, unatoč visokoj stopi nezaposlenosti.

Učinci aktualnog restrukturiranja Agrokora čini se da su zasad ograničeni. Unatoč malom pogoršanju povjerenja potrošača odmah nakon što je Vlada postavila izvanrednog povjerenika u Agrokor, ulaganja i potrošnja dobro se drže kako prolazi godina.

Negativni rizici po gospodarstvo, smatraju u S&P-u, mogli bi se pojaviti ako bi neuredno restrukturiranje Agrokora negativno utjecalo na njegove dobavljače, uglavnom male i srednje tvrtke i farme, te rezultiralo time da dođu pod financijski pritisak.

"Ipak, shvaćamo da Agrokor trenutno servisira sve svoje obveze po dugovima, uključivo i isplate dobavljačima, te da je poduzeo korake kako bi se izbjegli učinci na dobavljače. Stoga smatramo da su negativni rizici po hrvatsko gospodarstvo kao rezultat potresa u Agrokoru ograničeni. Ipak, nastavit ćemo pratiti situaciju, uključujući financijsko i operativno restrukturiranje i njihov potencijalni učinak na hrvatsko gospodarstvo", poručuju iz S&P-a.

Iz agencije dalje navode da je, nakon raspada koalicije s Mostom, HDZ formirao novu koaliciju s HNS-om. Ta epizoda ističe političku volatilnost koja ograničava Vladinu sposobnost da riješi dugotrajna strukturna pitanja. To uključuje strukturnu nezaposlenost, visok stupanj državnog vlasništva u gospodarstvu i ponešto slabije poslovno okruženje nego u europskim usporedivim zemljama.

U nastojanju da riješi ta i ostala pitanja, Vladin su prioritet reforme javne uprave i mirovinskog sustava te poboljšanje poslovne klime. Predloženo uvođenje poreza na nekretnine odgođeno je kako bi se provele daljnje konzultacije o konačnom obliku.

Poboljšanje javnih financija

S jačanjem oporavka, poboljšavaju se i javne financije. Nakon manjeg nego što se očekivalo deficita opće države od 0,8 posto u 2016., S&P očekuje da će se deficit ove godine blago povećati na 1,1 posto. Međutim, analitičari agencije poručuju da to ne obuhvaća fiskalni utjecaj krize u Agrokoru.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak, koja je u državnom vlasništvu, dala je kredite Agrokoru. No, ta njezina izloženost osigurana je kolateralima. Analitičari S&P-a kažu i da Vlada nije dala izravnu financijsku pomoć Agrokoru.

Ipak, očekuju blago povećanje fiskalnog deficita do 2020. godine, u prosjeku oko 1,3 posto BDP-a.

Znatne potrebe za refinanciranjem Vlade i entiteta vezanih uz Vladu, veliki udjel javnog duga koji je nominiran u stranoj valuti i velika izloženost hrvatskog bankarskog sektora državi nastavljaju ograničavati rejting zemlje, kažu u S&P-u.

Poboljšane prakse upravljanja dugom i potencijalno bolje upravljanje državnom imovinom mogli bi poboljšati profil zaduženosti državnog sektora. Štoviše, kažu u S&P-u, gledaju pozitivno na povećanu sposobnost Hrvatske da se refinancira na domaćem tržištu uz dulji rok dospijeća.

Brži gospodarski rast i niži fiskalni deficiti trebali bi dovesti do bržeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, dok bi u nominalnom izrazu dug opće države mogao nastaviti rasti. U toj rejting agenciji očekuju da udjel javnog duga do 2020. godine padne na otprilike 75 posto BDP-a, nakon što je u 2014. dosegnuo svoj vrhunac od 86,6 posto BDP-a.

Otpis Agrokorova duga mogao bi biti veći od rezervacija banaka

Poboljšanja u hrvatskom bankarskom sektoru, na koja ukazuju oporavak profitabilnosti, porast kreditiranja i smanjivanje loših zajmova, mogli bi biti ugroženi financijskim stresom u Agrokoru, upozorava S&P.

Navodi da će revidirana financijska izvješća Agrokora biti javno objavljena, a da je od banaka zatraženo da izvrše rezervacije barem polovine svoje izloženosti koncernu.

"Ipak, konačni otpis Agrokorovog duga mogao bi biti nešto veći od rezervacija, implicirajući dodatne gubitke za banke. I dok bi razine kapitalizacije velikih banaka trebale biti dovoljne da izdrže taj utjecaj, neke manje banke mogle bi biti prisiljene prikupljati dodatni kapital. Ipak, zamjećujemo da je veliki dio izravnih obveza Agrokora prema stranim bankama i stoga ne bi trebao utjecati na stabilnost hrvatskog bankarskog sustava. Ipak, očekujemo ove godine nižu profitabilnost tog sektora u cjelini", navode analitičari S&P-a.

Dodaju da bi taj utjecaj mogao biti izraženiji, ovisno o tome koliko će biti zahvaćeni Agrokorovi dobavljači restrukturiranjem duga. No, navode i da uočavaju da je koncern poduzeo korake kako bi smanjio utjecaj na svoje dobavljače, posebice jer je 50 posto duga prema dobavljačima već riješeno.

S&P navodi i da je Hrvatska narodna banka predana održavanju tečaja kune prema euru, koji ograničava fleksibilnost monetarne politike, kao i visoko euroizirana ekonomija. Od lipnja 2017. više od 50 posto zajmova i depozita denominirano je u stranoj valuti ili je vezana uz nju, ponajviše uz euro, zaključuje se u analizi S&P-a.

U prosincu lani S&P je izglede za hrvatski kreditni rejting podigao s negativnih na stabilne, što je bio prvi pozitivni pomak za hrvatski rejting u zadnjih devet godina. U ožujku ove godine agencija je zadržala postojeći rejting Hrvatske na BB, uz stabilne izglede, a sada je izglede povećala na pozitivne.

Sve tri vodeće rejting agencije – Fitch, S&P i Moody's – kreditni rejting Hrvatske tako i dalje drže dva stupnja ispod investicijske razine. No, dok Fitch i Moody's izglede drže stabilnima, S&P sada drži izglede pozitivnima, što znači da bi njegov sljedeći potez mogao biti i povećanje samog rejtinga.