Ciljevi restrukturiranja državnih željezničkih poduzeća, provedenog od 2012. do 2016. nisu ostvareni, te je likvidnost tvrtki HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz slabija nego prije restrukturiranja.
Dugove tih tvrtki podmiruje država, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo da i nema, napominju stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac. Autori u publikaciji Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH upozoravaju da željeznička poduzeća zadnjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, nekad i većim od milijarde kuna. Vladi RH stoga preporučuju smanjenje državnih subvencija za željeznicu, poboljšanje upravljanja imovinom, povećanje udjela EU fondova u financiranju infrastrukture te preusmjeravanje novca iz zajmova s cestogradnje u željezničku infrastrukturu, a posebno u strateške pravce.
Željeznice su, nakon brodogradilišta i cesta, treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Od 2006. do 2015. dobile su 8,7 milijardi kuna potpora. "Nažalost, visoka razina potpora i obveza željezničkih društava se ne smanjuje, što je odraz nemogućnosti vlada i uprava da provedu cjeloviti proces restrukturiranja", kaže se u analizi. Od 2000. do 2015. željeznici je odobrena 12,64 milijardi kuna državnih jamstava, uglavnom za financiranje konsolidacije, modernizacije i restrukturiranja.
U posljednjih 10 godina prijevoz robe na hrvatskim prugama smanjen je za 39 posto. U svega tri godine, između 2010. i 2012., bilježi se i 40 posto manje putnika. Autori smatraju kako treba revidirati politiku plaća u željezničkim poduzećima i utvrditi stvarne troškove zaposlenih, riješiti se velikih zaliha, restrukturirati povezana društva, odrediti rok njihove privatizacije i odlučiti koji će dio ostati u vlasništvu države.
"Stječe se dojam da je od 2006., kad je restrukturiranje počelo unutar pristupnih pregovora s EU-om, veći naglasak na formalno-pravnim promjenama zbog usklađivanja s EU-om, nego na stvarnoj potrebi restrukturiranja", navodi se u analizi IJF-a. Bajo i Primorac iznijeli su i podatak kako gubitak grupe HŽ-ovih poduzeća u 2012. i 2013. iznosi više od milijarde kuna, ali i da su gubici od 2014. značajno smanjeni. Obveze željezničkih društava u vlasništvu RH od 2005. do 2015. pridonijele su povećanju javnog duga za 8,4 milijardi kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nekompetentne, a podobne uprave, su samo dio problema! Najveći problem su mafijaški sindikati koji su dokazano spremni i na fizičke likvidacije protivnika ugodnog života na državnoj sisi! Pa da vidim profesionalnog menadžera koji će se uhvatiti zadatka restrukturiranja…
HŽ hitno mora prijeći na prijevoz autobusima, inače će sve propasti
Nije. Još je prerano.
Ima još toga za opustošiti.
Nije li vrijeme da netko počne odgovarat za to??
Dok su vani vlakovi sve brži kod nas obrnuto, a toliki novci uloženi.
Put vlakom Sl.Brod – Zagreb je prije 10 godina trajao skoro sat manje, pa tko bi lud išao vlakom,
uz brži i jeftiniji autobus, blablacar i sl.
Ta firma je totalno nekonkurentna, sramota i primjer očajnog poslovanja.
A pošto očito nitko nije sposoban za restrukturiranje bolje prodati nekom tko bi od toga napravio nešto.
Prvo krenuti sa racionalizacijom i otpuštanjem svih šefova, zamjenika šefova i zamjenika zamjenika šefova.
Prodane su zlatne koke od firmi za kratkoročnu dobit, a ova crna ovca i dugoročni gubitaš se čuva valjda kao zadnje utočište posrnulih uhljeba..
Uključite se u raspravu