Kina prodire na Balkan gdje strateški investira u luke, ceste i željeznice, otkriva čitateljima Frankfurter Allgemeine Zeitung ono što je u našoj regiji očito već godinama.

U tekstu se podsjeća da je 1. listopada 2009. godine stupio na snagu jedan važan ugovor: kineski lučki div Cosco dobio je koncesije na upravljanje pirejskom lukom na 35 godina. Tada je rečeno da bi najvažnija grčka luka trebala postati jedna od glavnih točaka za istovar i daljnju distribuciju kineske robe u Europu. Osam godina kasnije, može se reći da ta kineska investicija spada u mali broj uspješnih priča koje su se u grčkom gospodarstvu odigrale posljednjih godina. Od 2009. nije bilo luke koja se brže razvijala od Pireja, piše njemački list.

Važna logistička pozicija
Jedan njemački ekonomski stručnjak koji je po nalogu EBRD-a napravio studiju o kineskom gospodarskom prodoru u jugoistočnu Europu, rekao je da postaje sve jasnije kako je ulazak u pirejsku luku značio da je tamo bačeno sidro i da je to za sobom povuklo dodatne investicije u cijeloj Europi, prije svega na Balkanu. Balkanski put svile postalo je ime koridora kineskih investicija, koji počinje u Ateni i vodi prema sjeveru u pravcu srednje Europe. Središnju ulogu u tome ima Cosco koji je, osim u Grčkoj, investirao i u lučku infrastrukturu u Albaniji i Crnoj Gori. Na Balkanu je, osim Grčke, Srbija druga po značaju zemlja za kineske investicije, objašnjava Frankfurter Allgemeine Zeitung, što je potvrdio i kineski predsjednik Xi Jinping.  

"Zanimanje Kine za Srbiju proizlazi iz njenog geografskog položaja, Srbija se nalazi na važnoj logističkoj poziciji i transportnom koridoru prema Mediteranu, značajnom za Kinu", objasnila je za Radio Slobodna Europa Helena Legarda, iz berlinskog Mercator instituta za kineske studije. Mnoge kineske kompanije aktivne su u Srbiji, gdje rade na značajnim infrastrukturnim, energetskim i drugim projektima. To je važan dio kineske inicijative "Jedan pojas – jedna cesta".

Među većim kineskim ulaganjima u Srbiju nalazi se obnova željezničke pruge između Beograda i Budimpešte duge 350 kilometara, preuzimanje Željezare Smederevo i gradnja Pupinovog mosta, uz više ulaganja u energetske objekte. U Srbiji je aktivno 3198 kineskih kompanija. Također, Kinezi u Crnoj Gori grade prvu autocestu, a ovih dana crnogorski premijer Duško Marković pozvao je kineske investitore da izravno ulažu u tu zemlju. U BiH su Kinezi uključeni u niz energetskih ulaganja, a krajem prošlog tjedna objavljeno je da je kineska kompanija Shanghai CRRC Urban Traffic Construction&Investment zainteresirana za izgradnje željezničke pruge Vareš-Banovići, u suradnji s velikom BiH kompanijom ASA Prevent.

Najkraća veza za Europu
Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi da se u studiji EBRD-a govori o opasnosti da se ekonomska ovisnost o Kini pretvori i u političku. Međutim, statistika pokazuje da je za zemlje jugoistočne Europe, unatoč kineskim milijardama, daleko najvažniji trgovinski partner EU, objašnjava list. "Kina je otkrila Balkan, kao što su to uradile i stotine tisuća izbjeglica 2015. godine, kao najkraću vezu između Azije i bogatog europskog sjeverozapada", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung. 

Veliki BiH projekt

Kineski novac za rudnik i TE Kamengrad
Direktor Agencije za unaprjeđenje stranih investicija BiH (FIPA) Gordan Milinić primio je prošlog tjedna izaslanstvo kompanije Energy China Group s kojim je razgovarao o ulaganju u rudnik i TE Kamengrad, ukupne snage 430 megavata. Riječ je o projektu čiji je vlasnik kompanija Lager Posušje i koji je uvršten među strateške u energetici u Bosni i Hercegovini. Uz investiciju od milijardu KM (oko 4 mlrd. kuna), pokretanje proizvodnje rudnika i proizvodnja električne energije u TE Kamengrad predstavljat će jednu od najvećih investicija u BiH.