Industrijska proizvodnja u EU ponovo je smanjena u srpnju na mjesečnoj razini, a to vrijedi i za Hrvatsku. Prema Eurostatu, sezonski prilagođena proizvodnja u srpnju je, u odnosu na lipanj, smanjena 0,3 posto, a najviše je pao energetski sektor – 1,1 posto, slijedi proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, s padom od 0,6 posto. U samoj eurozoni, koja donosi oko 73 posto bruto društvenog proizvoda Uniji, industrija je ukupno gledano stagnirala u odnosu na lipanj, kad je pala 0,6 posto, no, rasle su i proizvodnja kapitalnih dobara (0,8 posto) i trajnih potrošačkih i intermedijarnih dobara (0,7 i 0,5 posto), dok je energija “štekala” s padom od 1,2 posto.

Uspoređuje li se hrvatska industrija s onima ostalih zemalja EU, doima se da je srpanjski pad od 1,2 posto u odnosu na lipanj podnošljiv, spram češkog pada od 9,8 i mađarskog od 4,1 posto, pogotovo zato jer je je već u lipnju proizvodnja bila uvećana za 0,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Najveći rast industrije ima Portugal – 1,9, pa Irska s 1,8 posto. Gleda li se godišnji doprinos, onda je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju za 3,1 posto veća nego lani, a na takav su rast ponajviše utjecali 5-postotni rast proizvodnje trajnih potrošačkih dobara, te intermedijarnih i kapitalnih dobara za 4,8 i 4,6 posto. U EU-19, zemljama s eurom, rast je ‘mrvu’ izraženiji – 3,2 posto na godišnjoj razini.

U Hrvatskoj je po tom kriteriju industrija u srpnju bila 2,5 posto jača nego u istom mjesecu 2016., no to je ‘tanje’ od 4,3-postotnog rasta ostvarenog u lipnju. Pad se dogodio samo Irskoj (9,2%), Danskoj (3,1%) i Malti (1,7%).