Država za nekretnine u svom vlasništvu morat će plaćati komunalnu naknadu gradovima i općinama, odlučio je Ustavni sud, koji je prihvatio žalbe gradova Slunj, Delnice i Udruge gradova Hrvatske, te općine Čavle na spornu odredbu zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom donesenom 2013., a kojom je državi omogućeno izuzeće od plaćanja naknade lokalnim vlastima.

Gradovi smatraju da se Republika Hrvatska kao vlasnica ne može ni po čemu razlikovati od bilo koje druge fizičke ili pravne osobe vlasnice nekretnina, te da je svaki dužan plaćati komunalnu naknadu. Izuzeće od toga ne može joj dati zakon o upravljanju državnom imovinom, jer je ta obveza utvrđena zakonom o komunalnoj naknadi, a po kojem jedino gradovi mogu svojom odlukom izuzeti državu od komunalne naknade za određenu nekretninu. Ustavni sud složio se da je država protuustavno stavljena u povlašteni položaj i da gradovima oduzima velik dio zajamčenih prihoda. Ustavni suci nisu zadovoljila obrazloženja Vlade kako se takvom odredbom štiti pravo vlasništva države i javni interes, te da bi plaćanjem komunalnih naknada bio obuhvaćen i velik broj nekretnina iz portfelja koje nisu stavljene u funkciju, a od kojih se ne ostvaruje prihode, pa bi ukidanjem izuzeća država bila izložena velikim troškovima.

Kolike bi troškove država mogla imati po osnovu komunalnih naknada za svoje nekretnine, jučer okvirne procjene nemaju niti u Ministarstvu državne imovine, niti u Udruzi gradova, koja nakon odluke Ustavnog suda prikuplja podatke od svojih članica. Grad Slunj Ustavnom sudu naveo je kako mu na godišnjoj razini država uskraćuje 4,4 milijuna kuna prihoda od naknada, što je gotovo trećina lokalnog proračuna. Zakonom o upravljanju državnom imovinom propisano je, inače, da 36 oblika imovine iz njezinog portfelja podliježe plaćanju komunalne naknade, od stambenih, poslovnih prostora do građevinskog zemljišta. Temeljem odluke Ustavnog suda prestaju oslobođenja za svu državnu imovinu. U pojedinim gradovima to će pozdraviti jer se nerijetko događalo i da u primjerice ugostiteljskim objektima na atraktivnim lokacijama koje je država dala u najam njihovi korisnici odbijaju plaćati obvezu gradu pozivajući se na odredbu o oslobađanju države od naknade.

U Udruzi gradova tek počinju prikupljati procjene svojih članica koliko povećanje u blagajni očekuju s početkom naplate prihoda od države, kao i podatke o tome koliko gradova je dalo odobrenje državi za izuzeće od plaćanja za komunalnu naknadu.

Savjetnik u Udruzi Dario Runtić pojašnjava kako su gradovi i općine trenutno u različitim pozicijama. Jedni su, naime, na dokument države kojim ih obavještavaju da ih zakon o upravljanju imovinom izuzima od plaćanja komunalnih naknada reagirali odobrenjem izuzeća. Takve odluke donošene su uglavnom za nekrentine u pravosuđu,

Dio lokalnih jedinica držao se zakona o komunalnoj djelatnosti i državi isporučio račune, a dio nije poduzeo ništa. Oni koji su odaslali račune sada će se moći retrogradno naplatiti, a ostalima Udruga gradova savjetuje da počnu slati rješenja za 2017.

“Ova odluka Ustavnog suda značajna je zato što prekida nebrojene sporove koji se vode između države i gradova i prekida praksu koja i po riječima Ustavnog suda ima značenje i razmjere ozbiljnog narušavanja načela vladavine prava i pravne sigurnosti”, ističe Runtić, te podsjeća da je udruga još 2013. upozoravala Vladu na ovaj problem, čijim su ignoriranjem stvoreni bespovratni troškovi, a gradovima otežani planirani projekti.

Zakon o upravljanju državnom imovinom nije neusklađen samo sa zakonom o komunalnoj naknadi, nego i zakona o lokalnim porezima koji, stupi li na snagu 2018. državi također daje obvezu plaćanja tzv. poreza na nekretnine. U ovom trenutku ostaje otvoreno pitanje hoće li se na kraju obvezom plaćanja obuhvatiti i država, kako je predvidio ministar financija Zdravko Marić ili će ona izuzeće zadržati, pri čemu i dalje stoji ministar državne imovine Goran Marić u svom prijedlogu novog zakona o upravljanju imovinom RH, koji bi ovih dana trebao biti usvojen na Vladi. Jučer se o tome ministar Goran Marić na naš upit nije izjasnio.

Predsjednik Udruge gradova Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, optimističan je da do novih komplikacija oko skidanja posebnog statusa državi u plaćanju obveza lokalcima neće biti.

“Najviše pravnog tijelo dalo je mišljenje i ako smo pravna država očekujem da će promjena biti unesena u zakon i da možemo brzo krenuti s primjenom”, kaže Turk.