Međimurci apeliraju: Imamo posla, nedostaju nam radnici

Autor: Marija Brnić , 28. kolovoz 2017. u 08:11
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

“Trenutno ne gubimo radnike, ali ne možemo se ulagati i razvijati se bez novih kadrova”, kaže Saša Senčar.

Uoči priprema za utvrđivanje kvota za zapošljavanje stranih radnika za 2018. metalci iz Međimurske županije pozivaju Vladu da uvaži sve teži problem manjka radnika koji zaustavlja njihov razvoj. Nakon dugo godina lani je za ovu djelatnost prvi puta omogućen "uvoz" 100 zavarivača i 100 bravara, međutim, potrebe su višestruko veće od tog broja.  

"Za kvalificiranim zavarivačima, bravarima i CMC operaterima velika je potreba, unatoč tomu što smo proteklih godina imali velika ulaganja u nove tehnologije i robotizaciju procesa, no bez dobrih obrazovanih radnika i dalje se ne može proizvoditi", kaže Saša Senčar iz tvrtke Senko iz Štefanca koja se bavi proizvodnjom peći, kamina i štednjaka za centralno grijanje.

Plaće iznad prosjeka
Problem deficita radnika ne tišti samo hrvatske proizvođače, nego i metalnu industriju diljem Europe. Nakon ulaska u EU hrvatskim je radnicima pojednostavljen odlazak u Austriju i Njemačku, gdje najveći broj radnika metalske struke odlazi, a u Međimurju 200-njak tvrtki u branši bore se zadržati i radnike koji, dijelom i zbog blizine, prelaze raditi u Sloveniju. Plaće su na podjednakim razinama, a u Međimurju plaće kod metalaca su osjetno iznad prosjeka u proizvodnji.  

"Mi smo dosad doskakali povećanjem plaća, na uštrb dobiti koju smo usmjeravali u nove tehnologije i tako hvatali korak za konkurencijom, no iscrpili smo taj model i ako nam se ne pomogne, gubimo na tržištu", kaže Senčar. Njegova tvrtka zapošljava više od četrdeset radnika i trenutno ima otvorene natječaje za desetak novih radnika. U potragu se za radnicima ide i u druge županije, iz kojih se ljudi teško odlučuju preseliti, a pokazalo se i da je radnike teško naći i u BiH, jer oni koji odlaze na rad u inozemstvo u pravilu biraju Njemačku.

Nisu se u praksi pokazala uspješnim ni mjere prekvalifikacija kroz brze tečajeve, kojima su, smatraju metalci, neka sveučilišta napravila biznis, a Zavod za zapošljavanje papirnato podignuo kvalifikaciju radniku, no proizvođači time ne dobivaju majstora, obučenog i zainteresiranog za posao. Brojne su i manjkavosti uočene u prvoj godini korištenja kvota za metalnu industriju, od toga da su odobravane samo onima koji su bili najbrži,  nerijetko i tvrtkama koje u praksi nemaju proizvodnje, do toga da nakon odlaska radnika za kojega je dobivena kvota, primjerice u Njemačku, nije moguće uzeti novoga.

Problem je u obrazovanju
"Mi trenutno ne gubimo radnike,  ali ne možemo rasti, ulagati i razvijati se bez novih kadrova, za kojima imamo potrebe", poručuje Senčar. Kao što su već progovorili iz brodogradnje, problem leži u sektoru obrazovanja, koji ne prati potrebe gospodarstva. Međutim, to je problem kojim se treba  dugoročno baviti, jer sadašnje mjere rezultat će pokazati tek za četiri godine. A metalcima u Međimurju potrebna je hitna, vatrogasna mjera – olakšanja nalaženja stručnih radnika iz drugih zemalja.

Komentari (4)
Pogledajte sve

Ne slušajte ove idiote kaj lažu,daj radniku 1000 eura plaču na normalne vure i imal buš radnika kolko hočeš,a vi dajete 1000 eura na 350 vur i onda veliš da je plača puno veča od prosjeka,malo bi manje trošili na vikendice i velke aute a više dali radniku unda bi meli radnika

pa obučite gospodo poduzetnici, svojeg radnika. it is not rocket science.. kaj ne?

Ako ste produktivni kao prosječna njemačka firma iz vaše branše i ako su vam proizvodi kvalitetni i konkurentni, žašto nije moguće da plaćate kvalificirane radnike, recimo, 30% manje nego u Njemačkoj ?
Znači, ako u Njemačkoj imaju 2.300,00 € brutto onda bi kod vas trevali imati bar 1.650,00 € brutto. I sigurno bi većina ljudi ostala. Jer troškovi stanovanja i režija Njemačkoj su kud i kamo veći nego u Hrvatskoj.

New Report

Close