Predstava koju Vlada Andreja Plenkovića ovih dana izvodi s porezom na nekretnine najnoviji je primjer nedosljednosti hrvatske ekonomske i porezne politike, što je najveći grijeh koji Hrvatskoj zamjeraju investitori. Analitičari ističu da bez uklanjanja nekoliko ključnih barijera u investicijskom okviru Hrvatska u turizmu ne može napraviti iskorak koji planira po pitanju jačanja prihoda i profitabilnosti sektora.

“Zbog čestih promjena zakona i propisa, investitori ne mogu biti sigurni kakav će zakonski okvir biti na snazi kad dovrše proces investiranja i njihov hotel počne poslovati. To uključuje i poreznu legislativu koja se mijenja mnogo češće nego u drugim europskim zemljama”, ističe konzultantica Sanja Čižmar.

Najviši PDV u Europi

Dok jedne propise često mijenja, druge važne država uporno ne donosi. Kako je nedavno za Poslovni istaknuo i šef Valamara Željko Kukurin, drugo važno ograničenje je neriješeno pitanje turističkog zemljišta, što je značajno za razvoj i investiranje na velikim površinama zemljišta, većinom u kampovima. Kukurin tvrdi da imamo najlošije uvjete za ulaganja na Mediteranu. “Visina poreznog opterećenja je treći važan izazov, i on se odnosi na ukupna fiskalna i parafiskalna davanja. Tako je visina PDV stope za ugostiteljske usluge (25%) najviša u Europi, a s 13% na smještaj i pansionske usluge smo na gornjoj granici stopa koje primjenjuju konkurenti. Visina poreza i doprinosa iz i na plaće je među višima u EU, što našu radnu snagu čini jednom od najskupljih u regiji”, ističe Sanja Čižmar.

Konačno, za investicije u turizmu izuzetno je važno i područje prostornog planiranja, trajanja postupka izdavanja građevinskih dozvola, a česta usporavanja prostorno-planske procedure nastaju upravo na lokalnoj razini od strane lokalnih dionika. Na svjetskoj ljestvici konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma upravo neučinkovita provedba propisa jedna je od najslabijih karika Hrvatske.

Ljestvica konkurentnosti

Hrvatska je inače ukupno na 32. od 136. mjesta, a iza svojih konkurenata daleko kaska u ocjenama poslovnog okruženja (114.mjesto). Stoga i unatoč intenzivnijem investiranju u proteklih par godina u turizmu, jako smo daleko od cilja Strategije razvoja turizma. Ona predviđa 7 milijardi eura investicija u razdoblju 2014-2020., a od 2014.-2016. imali smo svega 1,3 milijardu, podsjeća Čižmar.