Na sjednici u Kninu održanoj uoči obilježavanja 22. godišnjice Oluje Vlada je usvojila i prijedlog novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kojim se, među ostalim, povećavaju prava braniteljske populacije.

Fiskalni učinak za ovu godinu procjenjuje se na 175 milijuna kuna, a dodatna povećanja proračunskih sredstava planirana su za 2018. i 2019. kad počinje primjena nekih mjera predviđenih zakonom. Ako je suditi prema ostvarenju proračuna u prvoj polovici godine, i dalje je prilično izgledno da će deficit 2017. ostati u okvirima Vladinih projekcija na razini 1,3 posto BDP-a. Stanje prihoda i rashoda državne blagajne na polugodištu je, naime, bolje nego lani, a rekordna turistička sezona nagovještava da bi treći kvartal, koji je inače bogatiji porezima, ove godine mogao biti i izdašniji nego lani dijelom i zbog porezne reforme u području PDV-a. Na kraju lipnja manjak državnog proračuna iznosio je 1,6 milijarde kuna ili 0,4 posto procijenjenog BDP-a, dok je u isto vrijeme lani bio na 2,4 milijarde i 0,7 posto BDP-a.

Međutim, na razini opće države, kad se podacima za središnju državu (s izvanproračunskim fondovima) dodaju i preliminarne brojke  lokalne države, prvo je polugodište zaključeno – bez deficita. Ministar financija Zdravko Marić kaže, naime, kako prema metodološkim standardima Europske unije odnosno Eurostata (ESA2010) preliminarni podaci za prvo polugodište upućuju na ravnotežu, pa čak i blagi suficit, tj. nekoliko milijuna kuna viška proračuna opće države. Ipak, naglašava kako se službeni rezultati očekuju tek u rujnu. No, očito je proračunski skor opće države nešto bolji nego u isto vrijeme lani, kad se Vlada pohvalila sa samo 518 milijuna kuna deficita ili 0,2 posto BDP-a.

Kad je posrijedi sam državni proračun, u prvih šest mjeseci u nj se slilo 58,3 milijarde kuna ukupnih prihoda ili 3,6 posto više nego lani, dok su ukupni rashodi ostvareni u iznosu 59,9 milijardi ili dva posto više nego prošle godine. U smislu dinamike prihoda najindikativnije je kretanje poreza; oni su u godini porezne reforme proračunu donijeli 35,1 milijardu kuna ili 2,4 posto više nego lani. I veći postotni rast, 16 posto, bilježi se u kategoriji prihoda od pomoći, koja se značajnim dijelom odnosi na povlačenje novca iz EU fondova. No, na toj je stavci Ministarstvo financija za 2017. projiciralo i nešto veću stopu rasta. Premda su u Katančićevoj zadovoljni rastom prihoda od doprinosa od oko četiri posto, kao i nešto većim od toga rastom prihoda od PDV-a, te su prihodne stavke dinamikom zasad više-manje na tragu projekcija.

U tom smislu više iznenađuje naplata poreza na dobit, kojega se u prvih šest mjeseci slilo 16,5 posto više nego lani. Istodobno, pad prihoda od poreza na dohodak (za oko 9%) očekivana je posljedica poreznog rasterećenja dohodaka. Uglavnom očekivan je i nešto skromniji polugodišnji skor trošarina u odnosu na plan, jer su ti prihodi dijelom bili pod utjecajem visoke lanjske baze kod duhanskih trošarina (pojačano štancanje markica uoči povećanja trošarina), no taj se efekt već u dobroj mjeri istopio. Kod prihoda od imovine, pak, ove je godine izostao značajniji doprinos transfera dijela dobiti HNB-a (lani gotovo pola milijarde, ove godine manje od 34 mil. kuna), ali je zato prije sredine godine proračun sjeo veći dio dividende HEP-a (600 od ukupno 794 milijuna).

I proračunski rashodi (odnosno njihovo povećanje za dva posto u prvom polugodištu), uglavnom idu prema planu, tvrdi ministar financija. Osim 2-postotnog povećanja osnovice plaća za zaposlene koje se isplaćuju iz proračuna, porastu rashoda pridonijelo je i 200 milijuna kuna isplate veledrogerija, što nije bilo ucrtano u inicijalni plan, a opteretilo je stavku materijalnih rashoda. U polugodišnjem skoru nisu isplate regresa koje su realizirane u srpnju. U drugoj polovici godine slijede i druga dva koraka 2-postotnog povećanja osnovice plaća koja će se odraziti na rashode za zaposlene, a usporedno s tim odvijat će se pregovori s predstavnicima sindikata javnih službi.  Prilično je izvjesno i da će relativno brzo uslijediti još jedna runda plaćanja veledrogerija.

Kao i prethodnih godina, financijske dubioze i razmjeri obveza u sustavu zdravstva vjerojatno na kraju neće jako utjecati na razinu deficita opće države 2017. prema metodologiji koju koristi Europska komisija jer prema ESA2010 u deficit ulazi samo promjena stanja ukupnih obveza. tako su lani dugovi zdravstva deficit podebljali samo za 160 milijuna kuna. Međutim, problem je što se unutar ukupnih obveza zdravstva povećava udjel nepodmirenih dospjelih obveza. A to traži trajnije održiva, sustavna rješenja. To što će i ove godine deficit u konačnici biti mali i što će razina javnog duga mjerena udjelom u BDP-u opet pasti za više od dva postotna boda, ne bi smjelo zavarati, jer ni povoljno makroekonomsko okruženje neće potrajati vječno.