Ekstremno visoke temperature koje su zahvatile Hrvatsku počele su praviti štete na najvažnijim jesenskim kulturama – kukuruzu, soji i šećernoj repi. Stručnjaci ističu kako bi se, ako se ovako visoke temperature nastave i ne bude kiše, prinos kukuruza mogao biti manji i više od 30 posto, a isto će se dogoditi i sa sojom i repom. Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK Osijek, kaže kako će na pojedinim mikrolokacijama štete biti i veće od onih iz 2012. kad su prinosi bili manji od 30 pa čak do 100 posto..

Postaje pravilo
"Svjedoci smo da su suše postale pravilo zbog čega je potrebno mijenjati tehnologije proizvodnje, sijati ranije sorte, osiguravati usjeve, te raditi na navodnjavanju", kaže predsjednik HPK Matija Brlošić. On i Nad apeliraju na jedinici lokalne samouprave da na vrijeme proglase elementarnu nepogodu, jer je to preduvjet da poljoprivrednici mogu aplicirati na mjeru 5 iz Programa ruralnog razvoja, za koji je natječaj objavljen, a naplatiti se mogu oni koji su imali štetu veću od 30 posto. Ovakve vremenske prilike koje karakterizira nedovoljna količina oborina u kombinaciji s ekstremno visokim temperaturama nepovoljno djeluju i na rast i razvoj šećerne repe.

"Iako su nedostatak zimske vlage koja je važna za repu, kao i ukupna količina oborina, očekivano trebali već napraviti puno veću štetu, to se dosad nije dogodilo jer je repa posijana u optimalnom ranom roku čime je uspjela formirati dublji korijen i time mogućnost većeg korištenja vlage", kaže predsjednik Uprave županjske Sladorane Ivo Rešić. Sadržaj trenutačne vlage u tlu i vremenska prognoza nagovještavaju da bi kolovoz, period formiranja prinosa, mogao izazvati štete i time poništiti realizaciju očekivanog potencijala prinosa, dodaje. Količina oborina na sirovinskom području bila je vrlo različita, a najveći manjak je na istočnom dijelu županjskog područja jer su oborine bile zanemarive i već sad repa odbacivanjem dijela listova pokazuje štetne posljedice.  

"Jedan dio proizvođača je osigurao usjeve i od posljedica suše tako da očekujemo izračun indeksa suše kako bi proizvođači mogli, ukoliko štetne posljedice i nastanu, naplatiti štetu", kaže Rešić. U Ministarstvu ističu kako je zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda propisano da Državno povjerenstvo za procjenu štete od nepogoda organizira i provodi postupak procjene štete. No, novca u državnom proračunu je malo – tek 40 milijuna kuna.  Kako bi umanjili eventualne štete na kulturama, poljoprivrednicima na raspolaganju stoji mogućnost osiguranja usjeva.

U okviru mjere podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka" korisnicima se dodjeljuje potpora za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka. Korisnik mora imati važeću policu osiguranja poljoprivredne proizvodnje u razdoblju za koje podnosi zahtjev. Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 30 % prosječne godišnje proizvodnje. Maksimalni intenzitet potpore iznosi 65 % plaćene premije osiguranja, a iznos potpore po korisniku u tijeku jedne kalendarske godine je 75.000 eura, kažu u Ministarstvu te dodaju da se za 2016. prijavilo 2359 korisnika, uz traženi iznos potpore od 31,4 milijuna kuna. 

Još 5000 hektara
Navodnjavanje je također preduvjet za uspješnu poljoprivredu. Čak 750 milijuna kuna osigurano je kroz Program ruralnog razvoja. U ovom trenutku omogućeno je navodnjavanje oko 22.500 ha, a provedbom 14 projekata za koje su potpisani ugovori obuhvatit će se još 5000 hektara. "Kroz Podmjeru 5.2 – obnova poljoprivrednoga zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima, iz ruralnog razvoja je osigurano 150 milijuna kuna uz mogućnost povećanja, a pokriva se do 100 posto prihvatljivih izdataka.

Osnovni je preduvjet da je za određeno područje županija proglasila elementarnu nepogodu. Uništenje poljoprivrednog potencijala treba biti najmanje 30 posto, dodaju iz Ministarstva poljoprivrede.  No, upozoravaju i da je nakon konačne isplate korisnik u obvezi narednih pet godina baviti se poljoprivrednom proizvodnjom za koju je ostvario ovu potporu.