Po podacima Hrvatske narodne banke, krajem ovogodišnjeg lipnja u Hrvatskoj je ukupno bilo izdano 256,2 milijarde kuna kredita, čime je nastavljen dugogodišnji trend smanjivanja njihova nominalnog iznosa na godišnjoj razini.

U odnosu na lipanj 2016., ukupni krediti bili su za 8,6 milijardi kuna ili 3,2 posto niži. U odnosu na kraj svibnja ove godine, pak, ukupni iznos kredita smanjen je za blagih 0,1 posto.

Kako se ističe u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA), time je nastavljen dugogodišnji trend smanjenja nominalnog stanja kredita na godišnjoj razini, premda se na temelju statistike o transakcijama plasmana poslovnih banaka može uočiti blago jačanje kreditne aktivnosti i prema sektoru stanovništva i prema sektoru poduzeća.

U analizi, objavljenoj u četvrtak, analitičari RBA navode kako su na godišnji pad nominalnog stanja kredita najviše utjecale prodaje nenaplativih plasmana, a u manjoj mjeri i jačanje kune prema euru u usporedivim razdobljima, za 1,4 posto.

Prema valutnoj strukturi, nastavljeno je smanjenje udjela deviznih i kunskih kredita uz valutnu klauzulu.

S ukupnom nominalnom vrijednosti od 161,9 milijardi kuna, njihov udio u ukupnim kreditima spustio se na najnižu razinu od listopada 2008. te iznosi 63,2 posto, ističu iz RBA.

"To ne iznenađuje s obzirom na razmjerno visoke, osobito godišnje, stope pada. Naime, devizna potraživanja i kunska potraživanja uz valutnu klauzulu banaka smanjena su za 8,7 posto ili 15,4 milijarde kuna u odnosu na isti mjesec 2016.", navodi se u analizi.

S druge strane, iako nešto sporijom dinamikom, nastavljen je rast čistih kunskih kredita, koji su krajem lipnja dosegnuli 94,3 milijardi kuna, što je za 6,8 milijardi ili 7,8 posto više na godišnjoj razini te 1,15 milijarde ili 1,2 posto više na mjesečnoj razini.

"Posljedica je to izmijenjenih preferencija kod korisnika kredita koji sve više valutne kredite zamjenjuju kunskima ili se kod novih kredita odlučuju za kunske", ocjenjuju u RBA.

Prema sektorima, najveći dio kreditnih potraživanja odnosi se na kućanstva, gotovo 46 posto, odnosno 117,3 milijardi kuna. Unatoč blagom rastu na mjesečnoj razini od 0,1 posto, u odnosu na lanjski lipanj ukupni krediti kućanstvima niži su za 976 milijuna kuna ili za 0,8 posto.

Gotovinski nenamjenski krediti i dalje ostaju jedina kategorija kredita kućanstvima koji kontinuirano bilježe rast nominalne vrijednosti, navode iz RBA.

Potraživanja prema poduzećima krajem drugog tromjesečja iznosila su 85 milijardi kuna, što je za 539 milijuna kuna ili 0,6 posto više u odnosu na kraj svibnja.

"Na godišnjoj razini stanje ovih kredita ipak je zabilježilo pad, koji traje još od svibnja 2012. U lipnju je iznosio 2 posto ili 1,8 milijardi kuna", navode analitičari RBA.

Kreditni plasmani središnjoj državi krajem lipnja iznosili su 46,4 milijardi kuna, te su u odnosu na svibanj manji za 1,5 posto, te u odnosu na lipanj lani za 9,1 posto.

Analitičari RBA zamjećuju da se kontinuirano negativne godišnje stope rasta, s izuzetkom prošlogodišnjeg lipnja, kod plasmana državi bilježe od veljače 2016.