Grčka je u utorak privukla velik interes ulagača u prvom izdanju godišnje obveznica na financijskom tržištu nakon 2014., što je važan korak ka postizanju financijske samostalnosti te zemlje nakon što joj iduće godine prestane pristizati pomoć od međunarodnih kreditora. Grčka državna agencija za upravljanje dugom objavila je planove za prodaju obveznica koje kani otplatiti u pet godina.
4,7 posto
iznosit će kamatna stopa na nove obveznice
Preambiciozan cilj
Kako otkrivaju upućeni izvori Blomberga, investitori su navodno ponudili čak sedam milijardi eura. Interes ne treba čuditi s obzirom da će tamošnje ministarstvo financija navodno ponuditi kamatnu stopu od 4,7 posto. Inače, vlada je očekivala da će moći ponuditi kamatnu stopu od 4,2 posto, no financijski stručnjaci smatraju kako je takav cilj ipak preambiciozan u sadašnjim okolnostima. Ako izdanje bude uspješno, označit će korak dalje u izlasku najjužnije članice eurozone iz višegodišnjeg kruga štednje i međunarodne pomoći. Od 2010. Grčka je bila ovisna o paketima financijske pomoći kako bi namirila potrebe za posuđivanjem novca, piše BBC.
Paketi financijske pomoći su počeli stizati u trenutku kada Grčka više nije mogla na financijskim tržištima posuditi potrebne količine novca jer su ulagači biti uvjereni da ih neće biti u mogućnosti vratiti. A potrebe su bile vrlo velike. Godinu prije prvog paketa pomoći, deficit državnih financija iznosio je 35 milijardi eura, odnosno 15 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Grčka se trenutno nalazi u trećem programu pomoći, a glavni izvor financiranja je bila eurozona. Ukupno, ta je država u sklopu programa pomoći primila više od 250 milijardi eura, a još joj je 47 milijardi eura dostupno do kraja iduće godine.
250 mlrd.
$ međunarodne pomoći primila je od 2010. Grčka
Bolna prilagodba
Međutim, novac stranih kreditora nije bio "besplatan", štoviše Grčka je platila vrlo visoku cijenu kroz oštre mjere štednje. Proces prilagodbe bio je bolan, a gospodarstvo se od pretkriznog vrhunca smanjilo za više od 25 posto, dok je potrošnja vlade realno pala za više od 30 posto. To se odrazilo na pad zaposlenosti u javnom sektoru, rezanje plaća i mirovina te smanjenje opsega javnih usluga. Stopa nezaposlenosti iznosi više od 20 posto, a među mladom populacijom ona je blizu 50 posto. Prošle godine ostvariti proračunski višak od 0,7 posto BDP-a. Ove godine Grčka će se vjerojatno vratiti u "crveno", no po procjenama MMF-a deficit će iznositi tek 1,5 posto BDP-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu