Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u objavi na svom Facebook profilu napao je trgovačke lance Lidl i Kaufland jer prodaju kruh i pekarske proizvode iz uvoza. Napisao je kako se u Hrvatskoj godišnje uveze kruha i pekarskih proizvoda u vrijednosti 450 milijuna kuna.
33milijuna eura
uvoz keksa
“Nažalost, većina kruha i peciva koje kupujete u trgovačkim lancima su proizvodi iz Austrije, Njemačke, Češke i Poljske. Bez obzira na jeftinu hrvatsku pšenicu i vrijedne pekare. Čak 90% proizvoda koje vidite na slikama (u ovom slučaju se radi o Kauflandu, ali isto je i u Lidlu i drugim lancima) NE dolaze iz Hrvatske”, objavio je Tolušić.
Ne mogu zabraniti uvoz
Dodao je kako ministarstvo ne može zabraniti uvoz, ali može reći da trebamo kupovati hrvatske proizvode, i voditi brigu o svojim proizvođačima. “Pa zato, dragi moji, gledajte deklaracije i na kruhu i pecivu, kupujte hrvatsko i kod onih koji prodaju i cijene HRVATSKO!!”, napisao je.
14milijuna eura
uvoz pekarskih poluproizvoda (peciva, pizze, pite…)
Prema podacima Žitozajednice, prije ulaska u EU Hrvatska je uvozila 40.367 tona mlinarsko-pekarskih proizvoda, a lani došao 57.997 tona. Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako je uvoz kruha iznosio 10.565 tona i uvezeno ga je za 13 milijuna eura, no najveći je problem uvoz smrznutih polupečenih proizvoda i keksa. Od ulaska u EU taj uvoz je udvostručen na 8000 tona i lani je za to plaćeno 14 milijuna eura. Najveću vrijednost uvoza imali su keksi koji su konditorski proizvodi, ali su po carinskoj tarifi uvršteni u pekarske i uvezeno je čak 33 milijuna tona.
Nejednak tretman
Ulaskom u EU Hrvatska je postala dio zajedničkog tržišta te veliki lanci uvoze svoje poluproizvode iz domicilnih zemalja, većinom smrznute. Barišić kaže kako je domaća branša ukazala na problem, te kako može više kontrolirati deklaracije i kvaliteta proizvoda koji se uvoze.
117,69milijuna eura
uvoza mlinarsko pekarskih proizvoda u 2016.
“Naša industrija mora primjenjivati pravilnike koji strogo propisuje kvalitetu, dok ih je većina EU zemlja ukinula jer je mlinsko-pekarska proizvodnja u svijetu tehnološki napredovala i koriste se različiti sastojci i dodaci, zbog čega na tržište stižu sve jeftiniji proizvodi kojima je teško konkurirati”, kaže Barišić.
Krajem dana reagirali su iz Lidla i Kauflanda. “Prilikom odabira dobavljača naš je prvenstveni cilj da surađujemo s hrvatskim proizvođačima te da se njihova ponuda nađe na našim policama, a to nam u većoj mjeri i uspijeva”, ističu iz Lidla i kažu da je omjer domaćih dobavljača dosegao oko 70% u voću i povrću, dok je u pekari i više od 50%. U Kauflandu su precizirali kako kod pekarskih proizvoda u ponudi imaju skoro 60% onih hrvatskog porijekla.
13milijuna eura
uvoz kruha
Proizvodnja kruha i mlinsko-pekarskih proizvoda lani je iznosila 370.000 tona, od čega je 151.191 tona svježeg kruh. Procjenjuje se da se još toliko proizvodi u privatnim pekarama. Nema većeg pada proizvodnje, kod pekarskih proizvoda je lani zabilježen rast od 14% na 20.000 tona, dodaje ona te zaključuje da je kupovna moć utjecala na veću potrošnju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.mislio sam u početku da je ovo jedan od boljih ministara u Vladi, sada vidim da se pomalo izgubio ili je pod stresom zbog Agrokomerca,
ako ministar pored svih dostupnih podataka, agencija, komisija, službi i svih ostalih državnih alata, u emisiji iznosi paušalne podatke, na osnovu svojih zapažanja u jednoj od trgovina, onda je njemu sigurno vrijeme za ostavku iz ljubavi prema domovini, što nikako ne znači da strani lanci ne uvoze smrznute polupečene proizvode i plasiraju ih u svojim trgovinama, taj postotak je prema padu potrošnje domaćih žitarica i brašna, negdje oko 50-ak %, što nikako ne znači dragi ministre, da domaći trgovački lanci isto tako ne dolaze do takvih smrznutih proizvoda i plasiraju ih u možda još većem postotku na hrvatskom tržištu, znate, veća zarada u poslu je mila i jednima i drugima, samo je pitanje tko je nakraaju uspije više sakriti, a prema tvrdnjama da strani lanci ne prikazuju dobit, reklo bi se da su naši neuki, a ja ne bih naše ljude podcjenjivao, ali to je opet pitanje za ministarstvo financija, poreznu, ali tamo ima ljudi koji ne znaju obračunati ni vlastite prihode i rashode( sjetimo se kartica gospođe Smiljanec), a će njihove
Između klasičnog i sofisticiranog protekcionizma, Tolušić je odabrao primitivni, periferijsko birokratsko narcisoidno štakorski protekcionizam! Sada kada su ga napali, sada se povlači i sakriva iza domoljublja!
Domoljublje- dajte molim vas!?
Uključite se u raspravu