S obzirom na to da su posljedice klimatskih promjena sve izraženije na globalnoj se razini sustavno radi na smanjenju emisija stakleničkih plinova povezanih s globalnim zatopljenjem. Prema podacima Europske Komisije, trenutačna prosječna temperatura na svjetskoj razini viša je za 0,85 ?C nego krajem 19. stoljeća, a svako bi svako sljedeće povećanje moglo imati potencijalno katastrofalne posljedice po kvalitetu života na Zemlji.

Stoga, posljednjih su godina i industrije i sve druge djelatnosti primorane poslovati u skladu s novim ekološkim zahtjevima, pa je tako i arhitektura među prvima postala dijelom nove zelene i održive priče. Neki od primjera najbolje prakse u tom smjeru dolaze iz Osla gdje se razvija FutureBuilt, ambiciozni desetogodišnji program (2010.-2020.) gradnje ugljično neutralnih urbanih područja čija je glavna karakteristika visokokvalitetna arhitektura. Naime, ovaj glavni grad Norveške, kao i njegova pripadajuća područja, očekuju rast stanovništva od 40 posto u sljedećih tridesetak godina, pa su se okrenuli urbanističkom razvoju u skladu novonastalim potrebama, ali razvoju koji ne ide na uštrb ekološkom sustavu. Radi se o gradskoj, stambenoj i prometnoj infrastrukturi kojom se planira smanjenje emisije stakleničkih plinova iz prometa, energije i materijalne potrošnje i to za najmanje 50 posto. 

Ekološki i reciklirani materijali
Građevinski je sektor zahvatila ista promjena pa su kuće i zgrade napravljene od materijala s niskim emisijama stakleničkih plinova kao što je primjerice drvo ili nisko-ugljični beton (inače, proizvodnja betona odgovorna je za pet posto ukupne emisije stakleničkih plinova), dok se u dizajnerskom i arhitektonskom smislu sve više ide prema demontažnoj gradnji. Uz to se potiče i korištenje građevinskih materijala koji su se ranije smatrali otpadom, a koji se mogu ponovno iskoristiti.

Takve su javne ustanove, škole i dječji vrtići te nekolicina novih stambenih zgrada, a i neke starije zgrade obnovljene su u skladu s najnovijim tehnološkim dostignućima. U sklopu projekta FutureBuilt može se izdvojiti nekoliko zajedničkih karakteristika koje su postavljene kao zadani parametri, i to: zgrade su sposobne prikupiti i proizvesti više energije nego što zapravo troše, u gradnji su korišteni samo ekološki ili reciklirani materijali, inovativnim se pristupom i kombinacijom arhitektonskih rješenja više koristi izvor prirodne svjetlosti i topline te parkinga za automobile ili nema ili je sveden na minimum. Takav način gradnje i planiranja nije nimalo skuplji od tradicionalnijih varijanti, a generira značajne uštede energije, materijala i novca dok mu je najveća prednost što nije invazivan po prirodu.

Po tome se unutar projekta FutureBuilt ističe koncept osnovne škole Bj?rnsletta, pasivne po pitanju emisije stakleničkih plinova jer se oslanja na automatske sustave za optimalnu unutarnju klimu i korištenje energije iz solarnih panela isključivo u skladu s potrebama dok su troškovi grijanja smanjeni su zahvaljujući dobroj izolaciji. Školi je, kao u nekoliko drugih dijelova Osla, dodijeljeno minimalno parkirnih mjesta upravo kako bi se potaklo što veće korištenje bicikala kao prijevoznih sredstava. Gullhaug torg je prvi norveški uredski i stambeni kompleks s revolucionarnim sustavom smanjene potrošnje energije i sustavom prirodne ventilacije. Radi se o višenamjenskoj zgradi na 16 katova s ventilacijom koja zahtijeva manje investicijske troškove u tehničkim sustavima dok zgrada općenito ima funkcije koje omogućavaju i smanjene potrebe za njenim održavanjem. 

Energetska učinkovitost
Zgrada je prema planu sposobna i samostalno proizvoditi energiju integriranim solarnim panelima pa se dodatni izvori energije za ventilaciju, grijanje i hlađenje neće morati kupovati. Plan uključuje krovni vrt, a cijela bi konstrukcija trebala biti smještena u blizini javnog prijevoza. Nije planiran parking za automobile, dok je za bicikle dodatno proširen. Dječji vrtić Kistefossdammen još je jedna građevina koja je sposobna samostalno proizvoditi i skladištiti energiju, a dodatni plus je što je izgrađena od ekološki prihvatljivih materijala. U urbanističkom planu ostavljeno je više mjesta za hodanje i bicikliste nego što se to radilo u tradicionalnijem pristupu te se u blizini nalazi javni gradski prijevoz.

Okolni su sadržaji povezani pješačkim i biciklističkim mostovima i dio grada u kojem se vrtić nalazi postaje sve prihvatljivijim mjestom za obiteljski život. Muzej New Munch zamišljen je također kao pasivna građevina po pitanju emisije stakleničkih plinova s energetski učinkovitim rasvjetnim sustavom i velikim staklenim površinama koje osiguravaju dovoljno dnevnog svjetla u čijoj su gradnji korišteni materijali kao što su beton, drvo, kamen i keramika. Kao i sve prethodne građevine i muzej je planiran u neposrednoj blizini javnog gradskog prijevoza Papirbredden 2 i 3 dvije su poslovne zgrade čiji nacrt predviđa korištenje energije iz geotermalnih izvora, optimiziranu potrošnju materijala (betona) u gradnji, pozicioniranje u blizini javnog prijevoza te veliki parking za bicikle.

Južna strana zgrade ima manje staklenih površina kako bi se spriječilo pregrijavanje u toplijim mjesecima (smanjuje se potreba za uključivanjem rashladnih uređaja), dok su sjeverna i sjeverozapadna strana obložene trostrukim staklenim staklom što pak smanjuje potrebu za umjetnim svjetlom. Tu je i Kj?rbo, prva poslovna zgrada koja proizvodi više energije nego što troši i to zahvaljujući velikom fotonaponskom sustavu, sposobnom proizvesti preko 200 tisuća kWh struje godišnje. U sklopu projekta FutureBuilt, a na tragu međudržavnih sporazuma o klimi Norveška je godinama poticala sve veće korištenje bicikala kao prijevoznog sredstva, a posvećeni su i poboljšanju biciklističkih objekata te edukaciji od najmlađih nogu o benefitima ovog načina transporta. Rezultati nisu izostali te se Oslo danas ističe po tome što imaju više biciklista od 'najbiciklističkijeg' grada na svijetu, Kopenhagena.