Šest mjeseci nakon porezne reforme Vlada je predstavila nov način financiranja lokalnih vlasti. Nakon 13 promjena zakona u protekle 24 godine od njegova donošenja, država posljednjom izmjenom želi sustav pojednostaviti i učiniti ga transparentnijim i pravednijim. Porez na dohodak u potpunosti se prepušta lokalnim jedinicama, a novom računicom nitko u konačnici neće biti na gubitku, rekao je u Požegi ministar financija Zdravko Marić.
Jednostavna računica
Po novoj računici 60 posto prihoda od poreza na dohodak ići će kao i dosad gradovima i općinama, no u proračun županija slijevat će se 17 posto, umjesto dosadašnjih od 12 do 16,5 posto ovisno o tome da li se radilo o području posebne državne skrbi, nerazvijenom, otočkom ili osnovnom području. Za fiskalno izravnanje ići će 17 posto (umjesto dosadašnjih 16 posto), a za financiranje decentraliziranih funkcija ostaje 6 posto.
9,1 posto
više novca prosječno bi se trebalo sliti županijama
Ubuduće bi tri četvrtine financiranja decentraliziranih funkcija preuzela država, a taj trošak u 2017. doseže 2,2 milijarde kuna te se prihodi od poreza na dohodak od kamata na štednju, koji je u 2016. iznosio 368 milijuna kuna, u cijelosti prepuštaju lokalnim jedinicama. Također, pomoć za projekte sufinancirane iz sredstava EU-a više se ne bi financirala iz poreza na dohodak već iz državnog proračuna što bi godišnje dosezalo oko 153 milijuna kuna. Rošadom sustava ukinula bi se lepeza kriterija za dodjelu pomoći u Zakona o izvršavanju državnog proračuna te uveli novi kriteriji za fiskalno izravnanje. "Prema ovom scenariju nitko ne gubi. Dapače, županijski proračuni se pojačavaju za oko 9,1 posto. Što se tiče gradova i općina velika većina ovim promjenama dobiva, a njih 69 je na gubitku, međutim, za njih će se osigurati kompenzacijske mjere", najavio je ministar Marić.
Test u praksi
Predstavnici lokalnih vlasti pozdravljaju promjene, no oprezno poručuju da kalkulacije tek trebaju testirati na proračunima.
"Generalno rečeno smo zadovoljni smjerom u kojem se stvari kreću, premda se ovdje još ne radi o klasičnoj decentralizaciji koja je naš cilj. Bitno je što se model financiranja pojednostavnjuje s pet na samo jedan model", kaže predsjednik Zajednice županija Goran Pauk, ujedno i šibensko-kninski župan. Objašnjava da je po dosadašnjem modelu zbog postojanja statusa potpomognutog ili brdsko-planinskog područja na svom teritoriju, slabije razvijena županija paradoksalno dobivala manje od maksimalnih 16,5 posto izdvajanja, što će se sada ispraviti. Posebno je bitno, dodaje, uvođenje fonda za izravnanje iz kojeg se će pokrivati manjak prihoda slabije razvijenih gradova, općina i županija, koji će se utvrđivati u odnosu na prosječni prihod poreza na dohodak po glavi tamošnjih stanovnika.
Turk
Zadovoljni smo što se zakonom više polaže na ravnomjerniji razvoj.
"To je dobra metoda izravnanja svih nejednakosti jer nemamo svi iste fiskalne kapacitete", kaže Pauk. Vlada nije prihvatila prijedlog županija da dobiju 20 posto, umjesto 17 posto, od prihoda na teret fonda izravnanja računajući da će sve županije proći bolje nego ranije, no to se na terenu tek treba potvrditi, kaže Pauk. Zadovoljan što se novim zakonom više polaže na ravnomjerniji razvoj je i čelnik Udruge gradova Željko Turk. Ističe da bi u 2018. od 700-njak lokalnih jedinica vlasti, većina trebala proći bolje dok će manji dio posegnuti za fondom izravnanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uhljebistan na najacem.
Prelijevanje iz šupljeg u prazno ne bi li se udovoljilo udruzi galamđija sastavljenoj od župana i županijskih uhljeba (čitaj: beskorisnih službenika) koji se bore za nastavak štetočenja na račun građana! Dobro im je rekao prof. Koprić u jučerašnjem Otvorenom. Samo kaj se kod nas pamet ne sluša!
Uključite se u raspravu