U Labinu je u petak kao nastavak četvrte sezone cjelogodišnjeg projekta koji je Poslovni dnevnik pokrenuo s ciljem promocije hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva održan još jedan Poslovni uzlet. Labin je  drugi put domaćin Poslovnog uzleta jer, kako je potvrdio gradonačelnik Valter Glavičić, radi se o gradu koji se nakon pokleknuća rudarske industrije početkom devedesetih godina spremno dočekao na noge.  

"Uzlet je priča koja u Labinu traje već neko vrijeme te se nadamo da ćemo postati još bolji i jači. U jednom smo se trenutku prije dvadesetak godina našli suočeni s velikim brojem radne snage koja je ostala bez posla. Tadašnji su podaci o BDP-u i nezaposlenosti bili zastrašujući. Danas bilježimo tek 2,62 posto nezaposlenih, što nas dovodi i ispred razvijenih europskih zemalja. Malo i srednje poduzetništvo okosnica je razvoja grada Labina i naš je sljedeći cilj dodatno povećanje kvalitete radnih mjesta", kazao je Glavičić. Osnaživanje ne samo labinskog, već gospodarstva čitave Istre, jedna je temeljnih zadaća županije, dodala je zamjenica župana Istarske županije Sandra Čakić Kuhar. 

Pomoć Županije
"U tome je županija pomogla realiziranim kreditima i jamstvima namijenjenima poduzetnicima ukupne vrijednosti 100 milijuna kuna. Župan Valter Flego nedavno je potpisao i novi ugovor o suradnji s poslovnim bankama za subvenciju dijela kamata namijenih razvoju inovacija, sve s ciljem da se poduzetnicima olakša ulaganje i poveća njihova konkurentnost na različitim tržištima. Jednako tako želimo omogućiti otvaranje novih radnih mjesta te povećati kvalitetu života na ovom području", istaknula je.  U Labinu su trenutni gospodarski pokazatelji zadovoljavajući, no treba postaviti temelje koji će zajamčiti da takva situacija ostane dugoročno, jedan je od zaključaka panel diskusije posvećene temi razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Labinu na kojoj se i postavilo pitanje kako dalje zaustaviti proces depopulacije. Naime, kvalitetna razvojna strategija i korištenje komparativnih prednosti bili su preduvjeti koji su omogućili da Labin danas sve više postaje sredinom u koju ljudi dolaze, rekao je novi labinski gradonačelnik Valter Glavičić.

"Valamarova investicija u projekt obnovljenog i danas suvremenog resorta Girandelle za posljedicu je imala otvaranje 400 novih radnih mjesta, bez da uz to govorimo i koliko je još tvrtki bilo angažirano na radovima. Ne samo to, već u labinskom poduzetničkom inkubatoru danas gotovo da nema mjesta, stoga ćemo stvoriti daljnje preduvjete za nove firme kojima treba početni elan. Planiramo im ponuditi edukacije za otvaranje tvrtki, vođenje knjigovodstva i sva druga potrebna znanja jer idemo u smjeru razvoja regije u koju kvalitetni kadrovi dolaze. Mladi su ranije odlazili jer nismo ništa napravili da ih zadržimo, pa smo kao prioritetne ciljeve postavili poticanje zapošljavanja, stvaranja uvjeta za organiziran i ugodan život te omogućavanje da se i nakon posla imaju gdje opustiti. Napuštali su rodni kraj zato što im je u inozemstvu osigurana egzistencija, ali uglavnom ne i kvaliteta života", nastavio je Glavičić. 

Oaza za stručnjake
Domagoj Ostović, vlasnik Lloyds Design Studija, upravo je jedan od takvih labinskih primjera uspjeha. Mladi se Bjelovarčanin u ovaj gradić doselio prije šest godina te u sobi od nekoliko kvadrata osnovao tvrtku Lloyds Design Studio koja se uspinje u sektoru razvoja softverskih rješenja. Zapošljava više od 10 stručnjaka, a izazovnim projektima otvara mogućnost da se mladi u Labin i vrate.

 "Nisu mi toliko važni ni diploma ni životopis koliko sposobnost radnika da iz nule napravi proizvod. I sami želimo mlade ljude podučiti znanjima koja će im sutra trebati, pa organiziramo školu za programiranje, o čemu razgovaramo i sa Sveučilištem u Puli. Na fakultetima se nauči tek dio potrebnih znanja, dok većinu nijansi kasnije svatko izbrusi vlastitim trudom i predanošću. Naš glavni programer je prije desetak dana došao s informacijom da u Labinu kupuje stan, što znači da smo uspjeli zadržati vrhunskog stručnjaka", ispričao je Ostović.  Govoreći o labinskom poduzetništvu neizostavno ime i MCZ, tvornica peći i kotlova na pelete, čiji je direktor Kristian Krpan pojasnio da je ova priča o uspjehu zapravo započela prije gotovo 20 godina.  

"Govorimo o trenutku kada su ostvareni prvi kontakti s ljudima koji su se nalazili u inozemstvu, našim iseljenicima. Nedugo nakon toga stupili smo u kontakt s talijanskim investitorima i proizvođačima peći na pelete, a nastavak te priče bio je proizvodni pogon vrijednosti veće od 5,5 milijuna eura – da bismo danas imali 65 zaposlenih i projekcije daljnjeg rasta. Naše bazno tržište su zapadne europske zemlje, a vjerujem i da je ulazak Hrvatske u EU investitorima ulio dodatni osjećaj sigurnosti", smatra Krpan. Uz to, jedan od glavnih razloga pokretanja proizvodnje MCZ-a na labinskom području bio je 'bazen' postojeće radne snage. Naglasio je i da ne treba banalizirati tradicionalna znanja jer su proizvodne djelatnosti suočene upravo s deficitom istih. "U našoj tvrtki 60 posto ljudi nije završiltehničko obrazovanje pa ih moramo podučavati radnim navikama i kako se radi posao, što nije dugoročno održivo. Vjerujem da je ipak jedini kapital koji posjedujemo samo onaj između naša dva uha", naglasio je. 

Škver koji ima učilište
Uljanik, brodogradilište sa 161 godinu dugom tradicijom, probleme s pronalaskom adekvatne radne snage također rješava vlastitim rukama. Tako su 2006. godine pokrenuli Učilište Uljanik, koje osim sjedišta u Puli, svoj odvjetak ima i u Slavonskom Brodu. Interes je velik jer značajan broj ljudi ili ne može pronaći posao unutar struke za koju su se obrazovali ili od svoje struke svjesno odustaje, ispričao je rukovoditelj službe obrazovanja i razvoja ljudskih resursa Uljanik Denis Jambrošić.  

"Shvatili smo da od obrazovnog sustava ne dobivamo dovoljan broj kvalitetnih radnika, a dok smo bili u potrazi za ljudima koje bismo zaposlili manje smo se stigli baviti razvojem. Dio problema je i što ljudi odlaze u inozemstvo, za što i realni sektor snosi dio odgovornosti", smatra. Obrazovni programi Uljanika traju nekoliko mjeseci, a da bi se postalo majstorom pojedinog zanimanja potrebno je još nekoliko godina praktičnog rada, nastavio je, stoga se slaže i s modelom dualnog obrazovanja jer omogućava povećanu fleksibilnost usvajanja nužnih vještina. "Osim što želimo dati priliku za sigurno zaposlenje, orijentirani smo isključivo na izvoz što je idealna prilika da tvrtke i kooperante, kao i kvalitetu njihova rada kroz isporuku finalnih proizvoda, promoviramo diljem svijeta", dodao je.  

William Negri, vlasnik OPG-a Negri, smatra da je za uspjeh osim obiteljske tradicije bavljenja maslinarstvom i ljubavi prema poslu potrebno i baratanje različitim vještinama, od marketinških pa do držanja koraka uz tehnološki razvoj: "Tvrtka smo vezana za destinaciju, a nijedna regija ne može bez svojih proizvodnih djelatnosti. S Gradom i Županijom imamo odličnu suradnju već 27 godina jer lokalna samouprava uvažava potrebe poduzetnika. Svima nam je cilj razvoj koji će generirati dobrobit za sve."

Od poslovanja u oblaku do brušenja poslovnih vještina

Kako i priliči edukativnom karakteru Poslovnog uzleta, u Labinu su u petak održane i dvije radionice u sklopu kojih su predstavljeni benefiti korištenja cloud usluga te načini kako poboljšati prodajne vještine. Branimir Hebrang iz Hrvatskog telekoma (HT) u prvom je redu naglasio da si poduzetnik stavljajući podatke u 'oblak' uvelike olakšava posao jer ga može obavljati iz bilo kojeg dijela svijeta. Uz to, eliminira se i rizik gubljenja svih važnih podataka jer su pohranjeni, zaštićeni i na dohvat ruke.  "Govorimo o jednostavnoj i automatiziranoj pohrani sigurnosnih kopija podataka za pristup kojima vam je dovoljna tek internetska veza. Kod korištenja cloud usluga ništa manje važno nije i smanjenje bespotrebnih troškove održavanja skupe informatičke opreme, kao ni uštede ostalih resursa bilo koje tvrtke", poručio je okupljenim poduzetnicima Dok jedan dio razvoja novih poslovnih modela ovisi o razvoju tehnologije, drugi dio je na nama samima, kroz interaktivnu je radionicu poručio certificirani NLP trener Toni Babić. Vještine grade budućnost, smatra, a prvo od pitanja na koje si poduzetnik u potrazi za prosperitetom mora odgovoriti je kako upravljati samim sobom.  "Dojam koji ostavljamo igra i važniji je više nego što smo svjesni. Prodaja je komunikacija, a neverbalni signali su njen značajan dio. Na verbalni dio odlazi oko sedam posto – sve ostalo je vaš stav, kvaliteta stiska ruke, boja glasa, nastup i osjećaj koji kod kupaca izazovete", podučio je Babić. Uz to, naglasio je i da je važno i razumjeti što to ljudi kupuju i kako kupuju te zašto su povratne informacije i reklamacije zapravo sjajne.