Približno 15 tisuća dosadašnjih "malih obveznika fiskalizacije" ili tzv. paušalisti po osnovi samostalne djelatnosti od subote će biti obvezni izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja, a riječ je uglavnom o obrtnicima, poput kozmetičara, frizera, postolara i sl.

Oni su do sada mogli provoditi fiskalizaciju putem uvezane knjige računa, ali sada će putem uspostavljene internet veze biti dužni svaki račun, koji se naplaćuje sredstvima koja se prema Zakonu smatraju gotovinom, dostaviti Poreznoj upravi na ovjeru. 

 Uvezana knjiga računa, koja se ovjerava u Poreznoj upravi, moći će se koristiti i nakon 1. srpnja, ali samo u slučaju kvara naplatnog uređaja ili nemogućnosti uspostave internet veze s Poreznom upravom.

Ekonomski najpovoljnija ponuda kriterij u javnoj nabavi

 Sa zadnjim danom lipnja istječe i prijelazno razdoblje u kojem su se javni naručitelji morali prilagoditi primjeni kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u postupcima javne nabave.

 Nove odredbe o javnoj nabavi na snazi su od početka ove godine, od kada je trajalo prijelazno razdoblje u kojem su se naručitelji trebali pripremiti da taj kriterij uravnoteženja cijene s drugim kriterijima, uključujući i kvalitetu, postane obvezan. Cijena može imati do 90 posto 'težine' prigodom odabira najpovoljnije ponude, a jedan od kriterija kvalitete predviđen zakonom je i tzv. kratki lanac opskrbe za prehrambene proizvode.

 Novi zakon koji uređuje područje javne nabave predviđa i da, primjerice, natječajna dokumentacija, posebno za velike nabave, mora biti 'stavljena' u proces javnog savjetovanja tijekom kojeg zainteresirane strane, poduzetnici koji se žele javiti na natječaj, mogu davati svoje primjedbe i sugestije na dokumentaciju.

 Također, uvedena je i Europska jedinstvena dokumentacije o nabavi, odnosno obrazac kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Pritom se zakonom predviđa da se u roku od godine dana objedine svi registri koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici do sada morali prikupljati kao dokaz za sudjelovanje na pojedinom natječaju.

 Iz Ministarstva gospodarstva su više puta u procesu donošenja zakona, koji je Saboru usvojio krajem prošle godine, isticali kako se kao krajnji rezultat očekuju manji troškovi za državu za nabavu roba i usluga kroz javnu nabavu te značajno smanjivanje opterećenja i troškova gospodarstvu.

 Naime, prema izračunima Ministarstva, primjenom novog zakona doći će do smanjivanja troškova za gospodarstvo od približno 42 milijuna kuna. Efekte na smanjenje troška javne nabave za naručitelje je, pak, teško procijeniti, ali tržište je vrijedno 40 milijardi kuna, pa se vjeruje da će biti značajne.