Proizvodna industrija do sada nije imala priliku korištenja sredstava iz EU fondova koji su bili namijenjeni specifično industrijskom sektoru, no sad se otvara nova 'stranica'.

Naime, priprema se objava poziva za hrvatske tvornice da prijave projekte za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije (OIE) te ostvare njihovo sufinanciranje bespovratnim sredstvima Unije.  Prema planu Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), kojem je na čelu ministar Tomislav Ćorić, proizvođači mogu računati na objavu poziva sredinom srpnja. Namijenjen je mikro, malim, srednjim i velikim proizvođačima u privatnom vlasništvu, s rokom za dostavu projektnih prijedloga 4 mjeseca. Ovisno o veličini poduzeća, maksimalni iznos potpore iznosi 45% prihvatljivih troškova projekta za velika poduzeća, 55% za srednja, a 65% za ona mala. Do navedenog prvog natječaja industrijski je sektor imao mogućnost prijave za programe, ali samo one kojima su pristup imale i druge pravne osobe.  

U MZOE ističu da su koristi od provedbe mjera energetske učinkovitosti i korištenja OIE prepoznate u privatnom sektoru i industriji, što pokazuju, kažu, i raniji natječaji kojima su se takvi projekti sufinancirali nacionalnim sredstvima (preko Fonda za zaštitu okoliša). No, kod ovog se ističe još jedna specifičnost i to s ciljem što većeg odaziva i iskorištenja raspoloživih EU sredstava. Kako navode iz Ćorićevog resora, odlučeno je da se u pozivu neće navoditi decidirane mjere, nego će prijavitelj glavnim projektom morati dokazati da će nakon provedenih mjera energija isporučena iz mreže ili iz konvencionalnih izvora energije biti za barem 20% manja nego prije projekta.

"Sustavom ocjenjivanja se potiče da se u projekt uključi više mjera i obnovljivi izvori energije. Očekujemo, na primjer, da će drvna industrija iskoristiti poziv da subvencionira ugradnju kogeneracijskih postrojenja, da će poduzeća s velikim energetskim zahtjevima subvencioniranje iskoristiti za zamjenu dijelova opreme koji su im troše najviše energije i čine najveći udio u proizvodnoj cijeni proizvoda", pojašnjavaju. Ukupna vrijednost potpora na raspolaganju do kraja 2017. osigurana je u iznosu 114 milijuna kuna. Najniži iznos koji se može dodijeliti pojedinačnom projektu je pola milijuna kuna, dok se pojedinačnom prijavitelju, za jedan ili više projekata, može dodijeliti najviše 20 milijuna kuna. No, kako se plan radi za svaku godinu, doznajemo da će narednih godina ukupna vrijednost potpora za energetsku obnovu tvorničkih hala možda biti i drugačije financijski izražena.  Što se potencijala za iskorištavanje ove mogućnosti tiče, potvrđeno nam je da je on velik, no ostaje za vidjeti koliko će stići prijava. Interes tvrtki bez sumnje postoji i mnoge se ozbiljno raspituju za pojedinosti.

Inače, tangirane su tvrtke iz gotovo svih proizvodnih grana – od industrije željeza i čelika, obojenih metala, kemijske industrije, industrije stakla, keramike i građevinskog materijala, industrije ekstrakcije rude, do tekstilne, industrije kože i odjeće, papirne industrije i tiska, inženjeringa, industrije drugih metala i druge, izuzev proizvodnje hrane i pića te duhanske industrije.  A iz dijela njih se doznaje da direktori čekaju na objavu pozva, pa tako i Spačvin direktor Josip Faletar koji navodi kako tvrtka planira prijaviti nekoliko projekata. Zanima nas povećanje energetske učinkovitosti kroz obnovu hala u pogonima i fasada, ali i zamjena dotrajalih kotlova i sustava za grijanje kako bi smanjili udio u ukupnoj energetskoj potrošnji", kaže Faletar.

Zanimljivost dodatno predstavlja i sve ono što se pokazuje uvidom Ministarstva u potrebe proizvođača za navedenim energetskim unaprjeđenjima radi ušteda, odnosno kakvim se ocjenjuje stanje u kojem se po tom pitanju nalazi hrvatska industrija. Komunicirajući s dionicima iz sektora industrije, odnosno s potencijalnim korisnicima financijskih sredstava iz ovog natječaja, naime, procijenjeno je kako postoje poduzeća koja su i prije poticanja imali u planu osuvremenjivanje proizvodnje, ali te projekte su stavili na čekanje dok ne zatvore financijsku konstrukciju. Takva su poduzeća stoga i ciljana skupina za ovaj javni poziv koji je namijenjen financiranju projekata koji predviđaju mjere za povećanje učinkovitosti korištenja energije omogućujući proizvodnju jednake količine proizvoda korištenjem manje količine isporučene energije, kao i smanjenju udjela fosilnih goriva u ukupnoj potrošnji energije prebacivanjem na OIE.

Uključene su i prihvatljive aktivnosti vezane uz pripremu projektno-tehničke dokumentacije, provedbu aktivnosti energetske obnove (energetska učinkovitost u proizvodnim procesima, OIE i energetska obnova zgrada) te upravljanje projektom.  Postoji potencijal za velik broj ovih projekata u proizvodnim industrijama, stoga zaključuju u MZOE te navode da industrijski sektor troši oko 15% ukupno potrošene energije u RH, a od toga je samo 3% energije iz OIE, a na primjer 19% su kruta goriva kao ugljen i koks. Samo ti brojevi govore o potencijalima ušteda. Nadalje, ističu i da mali postotak ušteda donosi značajnu korist za okoliš, ali i doprinosi konkurentnosti domaće industrije.

Što se tiče novijih istraživanja korištenih od strane ovog resora o tome kolike se financijske uštede mogu postići u proizvodnim industrijama te kakva su kretanja u tom pogledu u EU, tvrde, stvari nisu jednoznačne. Industrijski sektor je vrlo složen te je stoga teško raditi generalne procjene. Istraživanja na tu temu su provođena u EU, ali samo za neke kategorije proizvodnje, primjerice za brodogradilišta ili proizvodnju namještaja. Ovisno o tim podsektorima i potencijali uštede se razlikuju; tako se negdje od jedne mjere može očekivati 50% uštede u odnosu na potrošnju cijelog poduzeća, a u nekom drugom slučaju je teško postići 30% uštede na samo jednom dijelu proizvodnje. Zaključno, Hrvatskoj i Europskoj uniji je bitno da se ukupna potrebna energija na nacionalnoj i europskoj razini što više smanji. Inače, predstojeći poziv planiran je u okviru Specifičnog cilja 4b1 – Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim/prerađivačkim industrijama, Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020.