Statistika Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) pokazuje kako se u posljednjih deset godina na hrvatskim cestama godišnje dogodi više od 45 tisuća prometnih nesreća pri kojima čak 20 tisuća sudionika pretrpi neku vrstu ozljede, a više od 300 osoba pogine.
S druge strane, međunarodna istraživanja pokazuju kako se polovica od ukupnog broja najtežih prometnih nesreća zapravo događa na manje od 10 posto prometne mreže, što pokazuje da itekako postoji direktna veza između prometne infrastrukture i rizika od prometne nesreće. Danas je, na sreću, stupanj razvoja znanosti i tehnologije ipak dostigao razinu na kojoj je moguće predvidjeti potencijalno opasne dijelove cesta, a time i smanjiti rizik. Hrvatska tvrtka Promet i prostor d.o.o. u suradnji sa zagrebačkim Geodetskim Fakultetom i Fakultetom prometnih znanosti, razvija upravo jedno takvo softversko rješenje koje uvelike olakšava pronalaženje potencijalno opasnih dionica na prometnicama. Riječ je zapravo o WebGIS platformi za upravljanje prostornim podacima komercijalnog naziva pipGIS, koja služi kao platforma na kojoj se po modelu transfera znanja i tehnologije na Fakultetu prometnih znanosti razvija sustav nazvan FPZiRAPCodingtool. Fakultet prometnih znanosti, kao jedan od 11 akreditiranih tehničkih partnera međunarodnog programa i projekta podizanja razine sigurnosti cestovnog prometa International Road Assesment Programme (iRAP), navedeni sustav koristi za inspekciju prometne infrastrukture koja se provodi vrlo detaljnim pregledom i analizom više od 90 elemenata na dionicama cesta, i to svakih 10 metara. Iz georeferenciranih video zapisa iRAP inspektori prikupljaju podatke koji se potom obrađuju te pomoću njih stvaraju predikcijski model vjerojatnosti događanja prometnih nesreća na promatranoj cestovnoj mreži. Kako je pojašnjeno u izvješću o razinama rizika na dionicama državne ceste D8 koji je izradio Fakultet prometnih znanosti, zahvaljujući razvijenoj metodologiji iRAP-a u konačnici se dobivaju lokacije dionica na kojima je potrebno provesti određene mjere sanacije kako bi se postojeća razina sigurnosti podigla na zadovoljavajuću razinu. Najznačajnije koristi su što se ozbiljnost prometne nesreće može značajno smanjiti ako se provedu odgovarajuće mjere u lancu čimbenika koji se javljaju prilikom nastanka i tijekom događanja prometne nesreće. Primarni cilj ovakvog pristupa je u stvari spriječiti najteža stradavanja kada je već došlo do pogreške vozača odnosno prometne nesreće.
Na mjestima na kojima se pokaže povećana vjerojatnost da se dogodi teška nesreća, iRAP-ov softverski model predlaže provođenje neke od mjera sanacije uz provođenje detaljnih analiza troškova i koristi. Na taj se način izrađuje plan investiranja u sigurnije ceste čime se osigurava učinkovito i ciljano investiranje na mjestima na kojima se očekuje najveći povrat uloženih sredstava. Riječ je, dakako, o inovativnom pristupu sigurnosti prometa s obzirom na to da se nekada analiza sigurnosti prometa provodila tako da su se analizirale tzv. crne točke odnosno mjesta na kojima je prvo trebalo poginuti nekoliko ljudi da bi se utvrdilo kako nešto nije u redu. Međunarodni program ocjene stanja sigurnosti iRAP prisutan je u više od 90 zemalja svijeta, a koliko je proizvod razvijen u Hrvatskoj kvalitetan, sugeriraju i njegovi međunarodni uspjesi – analize prometne sigurnosti u Moldaviji, Etiopiji i Gani pod vodstvom vodećih međunarodnih investicijskih fondova i Svjetske banke odvijale su se uz korištenje ovog softverskih rješenja. Britanski Transport Research Laboratory (TRL) za provođenje detaljnih analiza sigurnosti za upravitelja cesta Highways England koristio je to softversko rješenje za analizu 12.500 kilometara primarne cestovne mreže u Engleskoj te u Kataru i glavnom gradu Dohi gdje se ti rezultati istraživanja koriste za unapređenje sigurnosti cestovnog prometa s ciljem dostizanja zavidnog stupnja sigurnosti do početka svjetskog nogometnog prvenstva koje se ondje održava 2022. godine. Jedan od najznačajnijih projekata svakako je i uspostava jedinstvenog sustava baze podataka o cestama i analiza sigurnosti cesta u Libanonu koju su stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti u suradnji sa tvrtkom Promet i Prostor d.o.o. prošle godine samostalno proveli na više od 6000 kilometara cesta.
