Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni krediti stanovništvu iznosili su krajem travnja 117,99 milijardi kuna, što je za 765 milijuna ili 0,7 posto više nego mjesec dana prije, pri čemu je nastavljen rast kunskih kredita, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

"Pritom je nastavljen trend rasta kunskih kredita stanovništvu uz istodobno razduživanje u devizama, pa je udio kunskih kredita stanovništvu u ukupnim kreditima u ovom sektoru krajem travnja dosegnuo 44,1 posto", navode analitičari RBA u utorak u osvrtu na podatke HNB-a.

Ističu i to da su ukupni krediti u travnju na godišnjoj razini stagnirali, nakon što su od srpnja 2015. neprestano bilježili pad na toj razini.

Analitičari RBA navode i to da je nakon konverzije kredita u švicarskim francima u eurske došlo i do veće osviještenosti stanovništva na valutne rizike, što je uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa na kunske kredite rezultiralo rastom udjela kunskih kredita u ukupnom portfelju kredita stanovništvu.

"Povećanje udjela kunskih kredita odražava se i u strukturi plasmana stanovništvu prema namjeni, gdje je vidljivo da su gotovinski nenamjenski krediti zapravo jedina skupina kredita stanovništvu čije nominalne vrijednosti bilježe godišnje stope rasta", navode analitičari RBA.

Uz mjesečni rast od 326 milijuna kuna, ili 0,8 posto, nenamjenski gotovinski krediti stanovništvu krajem travnja bili su viši za 1,6 milijardi kuna ili 3,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

"Njihov udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 35 posto, čime su se pozicionirali na visoko drugo mjesto, odmah iza stambenih kredita koji čine 44 posto ukupnih kredita stanovništvu", navodi se u analizi.

Stambeni krediti stanovništvu iznosili su krajem travnja 51,9 milijardi kuna, što je za 582 milijuna ili 1,1 posto manje nego godinu dana prije.

U analizi se navodi da se u strukturi stambenih kredita stanovništvu zamjećuje rast udjela kunske komponente, 22 posto, premda i dalje prevladavaju krediti indeksirani za euro, 75 posto ukupnih stambenih kredita.

Nakon konverzije kredita u 'švicarcima' u eurske, krajem travnja u ukupnom iznosu stambenih kredita manje od 3 posto ili oko 1,3 milijardi kuna ostalo je indeksirano za švicarski franak, navodi se u analizi.

"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primaknuo kraju, te da bi naznake oporavka kreditne potražnje trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će, prema našim očekivanjima, biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze", zaključuju analitičari RBA.