Ovogodišnji Poslovni uzlet grada Ivanca otvorio je Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca te Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

˝Treća je ovo godina da se Poslovni uzlet održava što govori o snazi ovoj projekta. Već tri godine progovaramo o temama koje muče poduzetnike ovog djela Hrvatske i otvaramo nove teme poput današnje koja je važna za hrvatsko gospodarstvo˝, istaknuo je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Istaknuo je kako su tisuće poduzetnika prošli i edukacije u sklopu projekta. Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca tvrdi kako zadnjih deset godina intenzivno radi na brendiranju grada, stava nova radna mjesta i bolju poduzetničku klimu.

˝Uz današnju stopu nezaposlenosti od 4 posto, svjesni smo da je prerađivačka industrija ta koja je okosnica našeg sjevera i da je radni vijek drugačiji nego u drugim industrijama. Upravo o tome će danas više biti riječi. Moj cilj u ovom mandatu je da krojimo zakone prema životnim prilikama˝, istaknuo je Batinić.

Nakon pozdravnih govora održana je panel diskusija na temu ˝Osnivanje zaštitnih radionica – prilika za poslodavce da povećaju produktivnost radnika u prerađivačkoj industriji˝ na kojoj su sudjelovali Milorad Batinić gradonačelnik Ivanca, Jasenka Sučec, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Robert Blažinović, načelnik sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Nada Zver, Predsjednica Uprave Ivančice d.d., Senka Horvat, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Branka Šaško, predstojnica regionalnog ureda Hrvatski zavod za zapošljavanje Varaždin i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

˝Prisutan je kontinuirani pad broja nezaposlenih u našoj evidenciji, u svibnju 3900 osoba. Stopa nezaposlenosti od 5,8 posto u Varaždinskoj županiji, pada i u danjem je padu što zbog sezone što zbog aktivnih mjera politika za zapošljavanje. Ipak preko 54 posto osoba iz evidencije je iznad 55 godine, 28 posto s trogodišnjom srednjom i 23 posto sa završenom osnovnom školom – sve su to problemi koji dovode do toga da nemamo koga plasirati na tržište rada. Preko 1800 osoba su dugotrajno nezaposlene osobe koje su kod nas više od 12 mjesec, a njih 195 osobe s invaliditetom (OSI). Podržavamo zaštitne radionice, uspješno surađujemo s OSI i drago nam je kad vidimo da su se uspješno uključili na tržište rada. Ipak, događalo se da zbog zdravstvenih poteškoća ne mogu za njih naći radno mjesto i o tome se moramo svi pobrinuti˝, istaknula je u uvodu Branka Šaško, predstojnica regionalnog ureda Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Senka Horvat, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje radi na pripremama za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba. Kako kaže, više od 48 posto ih je dugotrajno nezaposlenih i u svim područnim uredima suočeni su s tim problemom. ˝Samim time što su dugo u evidenciji gube vještine, znanja, imaju i otežavajuće okolnosti poput zdravstvenih teškoća. Mi imamo motivacijske radionice, pripreme, pisanje molbi i životopisa i pokušavamo identificirati poslove na kojima oni mogu raditi˝, objašnjava Horvat.

Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatra kako nam je demografska situacija pesimistična, Hrvatska stari, izumire i iseljava se.˝ Na vidjelo izlazi najveći problem – nedostatak radnika. Pritisak je na uvoz radnika, mnogi gase biznise jer ne mogu naći radnike, a rješenje nam je da iz bazena koji nam je na raspolaganju izvučemo što možemo. Jedan takav bazen su i stariji radnici između 55 i 65 godine, oni su veliki radni potencijal, a drugi potencijal su i OSI kao i mladi koji kasno ulaze u svijet rada. Još jedan naš problem je o tak što samo 2,2 posto Hrvata sudjeluje u cjeloživotnom učenju˝, ističe Vidović.

Robert Blažinović, načelnik sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta tvrdi kako ovo što danas imamo nije novost, već rezultat konstantnog erodiranja.˝ Pregovorima smo došli do kvota za sektor brodogradnje, a s tim problemom su suočeni svi sektori. Država ima set poticaja, no ipak nisu dovoljni jer imamo egzistencijalni problem. Zakoni o poticanju ulaganja nisu dovoljno, ljudi se iseljavaju. Država u profitabilnim djelatnostima mora dati poticaje poduzetnicima koji nemaju mogućnosti, tu je i sustav javne nabave u kojoj se može napravti reda ili pak pokušavati stipendirati mlade da se bave tim poslovima. I kod nas postoje pozitivne priče, nije trava zelenije drugdje. Radnike koji mukotrpno zarađuju svoj kruh treba cijeniti˝, ističe Blažinović.

Batinić je istaknuo kako se u strukturi nezaposlenosti zadnjih 12 godina ne mijenja ništa i upozorava kako ćemo se s tim istim problemom suočavati i za 20 godina. ˝Naša intencija, je da lokalna samouprava pomogne, damo prostor, stvorimo pretpostavke za radna mjesta. Tvrtke moraju stvarati nove vrijednosti i znati zadržati radnike. Moramo mijenjati propise i naći model jer ovaj problem postaje sve veći. To nije jednostrano, potrebna je sinergija uz dodatno obrazovanje i niz mjera aktivne politike koje su potrebne˝, poručuje Batinić.

Nada Zver, Predsjednica Uprave Ivančice d.d., tvrtke koja zapošljava 750 radnik ističe kako tvrtka stari te da je 44 godine prosječna starost njihovih djelatnika.

˝Imamo potrebu za mlađima no njih to ne interesira ili ih nema, neto plaće bi trebale biti 4000 kuna da bismo dobili radnike, a mi to ne možemo osigurati. Preko 70 posto proizvodnje izvozimo, naš brend Froddo je prisutan na globalnim i EU tržištu, a da bismo bili i dalje konkurentni trebamo imati radnu snagu. Sa starenjem se javljaju i problemi bolovanja, ali ti radnici nisu bolesni zbog uvjeta rada već zbog činjenice da rade 30 godina na istom radnom mjestu i najčešće su počeli raditi nakon osnovne škole, ponavljajući pokreti su ti koji stvaraju zdravstvene probleme˝, kaže Nada Zver, Predsjednica Uprave Ivančice d.d..

Ističe kako su pokrenuli razne inicijative, surađuju sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom zavodom za vještačenje, oni koji imaju probleme šalju na vještačenje nakon čega ulaze u očevidnik, nakon čega se šalju na ocjenu radne učinkovitosti. U prvom koraku dobivaju invaliditet u odnosu na rad, a u drugom koraku se gledaju njihove preostale radne sposobnosti . Poručila je kako su integrativne radionice prvi korak u koji moramo krenuti te da moramo prilagoditi pravilnik jer samo to nudi rješenja problema.

Jasenka Sučec iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ističe kako nova zakonska regulativa pokušava riješiti te probleme.

˝Imali smo problema s implementacijom toga no napravljeni su veliki koraci zapošljavanje. Po uzoru na Austriju i Njemačku krenuli smo u osnivanje Centara za profesionalnu rehabilitaciju. Poteškoća ima u pravilniku za osnivanje zaštitnih radionica, no Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji ide u proceduru u i u rujnu će se raditi novi pravilnici. Mi u Zavodu željno očekujemo inicijative poput ove iz Ivančice˝, tvrdi Sučec. .

Sučec je istaknula i kako u suradnji s Ivančicom rade i na projektu u suradnji s Kineziološkim fakultetom u sklopu kojeg interveniraju na radnom mjestu tako da ljudi ne obolijevaju. Također istaknula je i kako Zavod financira te radionice te kako imaju čitavu paletu poticaja, poput onih koji se odnose na prilagodbu radnog mjesta gdje po osobi daju i do 120.000 kuna.

˝Centri za profesionalnu rehabilitaciju su u početku zamišljeni samo za OSI no uskoro će biti i za sve osjetljive skupine na tržištu rada poput starijih osoba koje su na tržištu. Važno je znati što oni mogu, a što ne mogu. Nije bitna samo financijska prilagodba, posebni programi i oprema, važna je i atmosfera na poslu, prilagodljiva okolina i slično. Imamo i posebna sredstava za zaštitne radionice koje jednom godišnje dodjeljujemo, prošle godine je na raspolaganju bilo čak 30 milijuna kuna. Dodjeljujemo i sredstva za poticanje inovativnog zapošljavanja, i to uskoro treću godinu za redom˝, pohvalila se Sučec.

Na to se nadovezao Vidović koji upozorava kako za starije radnike postoje brojne neutemeljene predrasude, dok on zagovara njihov ostanak u tvrtkama jer su velik potencijal. ˝Njih se svakako mora zadržati i ozbiljne tvrtke će to prepoznati kao potencijal, a ne kao teret. Svega 2 posto ljudi se rađa s invaliditetom, ostali ga dobivaju kroz život i oni ipak nisu trajno radno nesposobni – njihove sposobnosti su itekako velike. Poticaji su izdašni, mogu se kombinirati s onima od HZZ-a. I kad se sve zbroji vi možete zaposliti OSI gotovo besplatno na godinu dana, postoje i nagrade za one koji su iznad kvota˝, objašnjava Vidović.

Šaško objašnjava kako je interes poslodavaca za mjerama aktivne politike velik. Ističe kako je obrazovanje i cjeloživotno učenje važno, a HZZ iako ima sredstva iz europskog socijalnog fonda radnika na polju prerađivačke industrije nema. ˝Mi preko obrazovnih institucija pokušavamo doći do ljudi koji će se obrazovati za to, a da su nezaposleni. Dajemo 15 000 kuna prilagodba radnih mjesta za starije radnike i Ivančica tu mjeru koristi˝, kaže Šaško.

Zver ističe još jedno rješenje problema, jer danas poslodavci moraju razmišljati o uvozu radne snage, no primjerice u BIH je stanje gotovo isto kao i kod nas. ˝Možda je rješenje u zapošljavanju azilanata, neka se njih integrira u naše kolektive. To bi bila dobra mjera za nas jer na bliža tržišta rada oko nas i ne možemo računati. Ograničenje u razvoju naše tvrtke je naša radna snaga, treba što hitnije pronaći rješenje. Porezna reforma za te radnike nije donijela ništa, njima je neto plaća povećana 30 kn˝, požalila se Zver.

Batinić se nadovezao ističući kako nam je i mirovinski i zdravstveni fond na gubitku te kako se tom problemu mora pristupiti sa svih strana i integralno pristupiti problemu, a put do toga je suradnja ministarstva, lokalne zajednice i gospodarstvenika.

˝Potrebna su revidiranja postojećih poticaja, novac postoji, treba ga samo prilagoditi današnjem vremenu prostoru. Trendovi se mogu promijeniti tek kad se to promijeni i kad sinergijom dođemo do rješenja. Svima nam treba biti cilj poboljšati standard svojih građana, treba tražiti načine i mijenjati trenutnu situaciju˝, poručuje Batinić.

Horvat je istaknula da iako rade na profesionalnom obrazovanju učenika, mali broj njih ide u tekstil, obućarstvo i slično. Ipak kad im se pruže stipendije, adekvatna stručna praksa vidi se da pomaka ima.

˝Ne treba se bojati tehnologije, robotizacija i digitalizacija će mijenjati velik broj radnih mjesta no to će omogućiti i nove oblike poslova. Ljudi su najveća vrijednost, i na tome treba raditi. Kad je riječ ovom kraju, ovdje su radno intenzivne djelatnosti i male plaće – ako država želi poduprijeti razvoj tih industrija poput kožarske i tekstilne industrije to itekako može biti profitabilna djelatnost˝ , poručuje Vidović.

Blažinović se na to nadovezao poručivši kako treba biti kreativan i pronaći način. ˝Ono što imamo moramo sačuvati, osnažiti i pomoći poslodavcima da budu konkurentniji˝, zaključuje Blažinović.