Tko laže: Vlada ili Hakom? Možda ste navikli na fake news i spinanje – mnogobrojne samoproglašene “utjecajne” portale, koji objavljuju senzacionalne “istine”, navodeći isključivo jednu stranu priče, pri tome izostavljajući izvore informacija koje “prenose” i namjerno prešućujući relevantne teme i podatke. No, djeluje pomalo suludo kad se takvim metodama u svojim priopćenjima za javnost služe različite državne institucije, a posebno stoga što se tako međusobno diskreditiraju.

Regulator telekomunikacijskog tržišta Hakom tjedan je dana prije nego je Europska komisija dala Hrvatskoj zeleno svjetlo za 101,4 milijun eura vrijedan program izgradnje nacionalne “informacijske autoceste” objavio priopćenje koje statistikom pobija svaku potrebu za takvim programom.

Logično je na temelju toga postaviti pitanje je li hrvatska Vlada lagala Europskoj komisiji, jer kani na prijevaru iz EU fondova izvući više od 80 milijuna eura, koje je Komisija odobrila kao bespovratnu potporu Hrvatskoj u ovom slučaju, a sve kako bi država radila nešto što joj – ne treba?

Dovoljno brzo ili presporo?

Nije da nismo navikli da nas političari, posebno iz Vlade, lažu. No, zar su protekle tri Vlade i njihove postave u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, i lijeve i desne orijentacije, toliko energije uložile u smišljanje, organizaciju i provedbu šeme po kojoj će ugrabiti europska javna sredstva, a usto djelom i naša, za digitalnu informacijsku autocestu koja Hrvatskoj – ne treba?

Zar su se i lijevi i desni političari ispod stola usuglasili i kane, čim stigne javna lova, po istom principu kao na Dalmatini, i ovdje složiti slučaj farbanja tunela tri puta i napuhati cijene signalizacije?

Ili je pak Vlada u pravu, a laže Hakom? Možda situacija s brzim internetom u Hrvatskoj, kako je to Europskoj komisiji opisala Vlada, jednostavno nije dobra. Štoviše, možda je iznimno, iznimno loša. Europska komisija je prihvaćajući argumentaciju hrvatske Vlade navela da “tržište brzog interneta u Hrvatskoj karakteriziraju visoke cijene i mali broj korisnika u odnosu na prosjek EU”.

Unija već neko vrijeme upozorava na to, a to su pitanja u nadležnosti Hakoma. Prema Komisijinom indeksu digitalne transformacije društva i gospodarstva (DESI), Hrvati pretplatu na brzi fiksni internet u odnosu na plaću, koju prime mjesečno, plaćaju najviše u Uniji. Tu smo 28. od 28. članica. Znači, nije nam brzi fiksni internet najskuplji u Europi već da bi ga imali moramo izdvojiti najveći postotak svoje plaće u Europi.

Usto, prema podacima na internetskim stranicama Hakoma, u prvom tromjesečju 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 1,06 milijuna priključaka na brzi internet preko fiksnih mreža. Gotovo polovica tog broja odnosi se na priključke preko postojeće, bakrene mreže, njih 449,3 tisuće. Broj optičkih priključaka, znači onih koji osiguravaju internetski download i upload od 100 Mbit/s i više, je 59,9 tisuća ili svega 6,6 posto od ukupnog broja priključaka.

No, Hakom u svom priopćenju od 31. svibnja nije to tako naveo. Istaknuo je tek da broj priključaka na brzi internet raste i da se ti pozitivni trendovi – nastavljaju!

“Od preko milijun priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne mreže njih oko 20 posto su priključci s brzinama pristupa većim od 30 Mbit/s što je korak dalje ka ostvarenju ciljeva Digitalne Agende”, piše Hakom.

Nemušto priopćenje

I tu dolazimo do suštine problema. Prvo, kad se tvrdi da se pozitivni trendovi nastavljaju onda se implicira da nema potrebe za državnom intervencijom – u ovom slučaju da Europska komisija odobri Hrvatskoj program izgradnje nacionalne informacijske infrastrukture.

Drugo, to Hakom nije objavio nakon što je Komisija obznanila svoju odluku, već neposredno prije toga. Drugim riječima, bila namjera Hakoma tek puka preventivna samozaštita ili ne, svojim se postupkom svrstao na suprotnu stranu od one koju zastupa hrvatska Vlada. Baš to je u najmanju ruku nekorektno od institucije kakva je Hakom.

Može se nagađati da se regulator poslužio nemuštim priopćenjem za javnost tek zato što se želio zaštiti od potencijalnih pritisaka Vlade da se reformira, a koji će s pravom doći nakon ovakve odluke Europske komisije, a može se postaviti i pitanje treba li uistinu vjerovati u takvu argumentaciju od institucije s oko 150 zaposlenih i natprosječnim plaćama.

Zar stvarno u jednoj takvoj organizaciji nitko nije znao što radi i kakve implikacije može imati jedan takav istup? I to baš u finišu višegodišnjeg lobističkog rata oko toga tko bi trebao graditi optičku infrastrukturu?!

Trebamo detaljna izvješća

Na ovom primjeru je kristalno jasno zašto slovenski regulator AKOS, pandan Hakoma, umjesto PR pamfleta i par selektivno odabranih i od ključnih informacija ispranih grafikona, svako tromjesečje objavi detaljno izvješće o tamošnjem telekomunikacijskom tržištu na čak pedesetak stranica. A možda Vladi, prije nego od Hakoma i drugih regulatora zatraži iste takve standarde objavljivanja tromjesečnih izvješća, treba još koja ovakva pljuska i možda joj se treba dogoditi da se ugrozi još kojih stotinjak milijuna eura EU projekata pa da se nešto poduzme da se sličan slučaj više nikad ne bi ponovio.