Kako je istaknuo u razgovoru za Mediaservis, procjena rasta BDP-a za prvi kvartal ove godine od 2,5 posto na godišnjoj razini u potpunosti je u skladu s bančinom prognozom.

Za cijelu godinu HNB očekuje stopu rasta od 2,8 posto, a na tradicionalnoj novinskoj konferenciji u srpnju izaći će s novom prognozom, kada će vidjeti ima li potrebe za revizijom, najavio je Vujčić.

Odgovarajući na upit kada bi se mogle osjetiti prve posljedice krize u Agrokoru na ukupni gospodarski rast, kazao je kako misli da će se prve posljedice vidjeti na podacima za travanj.

“Međutim, pravi podaci koji će pokazati koji će stvarno učinak restrukturiranje Agrokora imati na BDP ove godine tek moraju uslijediti u idućim mjesecima, petom, šestom, sedmom i preko sezone. Tada će se vidjeti koliko će on, ajmo reći, zagristi u jabuku BDP-a. Neka naša procjena je bila da će smanjiti rast 0,3 do 0,4 posto BDP-a ako ne dođe do nekog crnog scenarija gdje bi se stvari zakočile. Znači sigurno negativan utjecaj, ali ne presnažan", ocjenjuje Vujčić.

Kako je istaknuo, nije upitno da se po principu spojenih posuda problemi u Agrokoru polako šire i prema drugim poduzećima. Međutim, ističe da treba imati na umu da ipak Agrokor nije hrvatska ekonomija nego samo najveće poduzeće u ekonomiji, i to poduzeće koje nije stalo već će usporiti svoj rast zbog restrukturiranja, a na to je vezan dio poduzeća koji su dobavljači Agrokora.

“Efekti će se prosuti na bankovni sustav. Ono što ćemo vidjeti u bankovnom sustavu sigurno je da će profitabilnost bankovnog sustava u 2017. godini biti znatno niža upravo zbog onoga što se događa u Agrokoru i dobavljačima vezanima na Agrokor", rekao je Vujčić.

Smatra da je glavni dugoročni efekt onoga što se dogodilo s krizom u Agrokoru dvojak. Jedan je da se mora na zdrave temelje postaviti pitanje konkurentnosti u hrvatskom gospodarstvu kako bi se izbjeglo "prikriveno subvencioniranje neefikasnosti koje smo imali očito i koje su se kroz ovu krizu u Agrokoru manifestirale i postale razvidne, a dugo godina su na neki način bile pokrivene financiranjem kroz Agrokor, koje se sad neće moći u potpunosti naplatiti".

No, to je, navodi, isto tako prilika i za Agrokor, ali i za veliki dio poduzeća koja su u velikoj mjeri bila vezana uz koncern, da naprave restrukturiranje koje je potrebno da postanu zdrava i konkurentna poduzeća u budućnosti.

Kako je istaknuo, glavni izazov onoga što se sada događa za dio poduzeća, ali i banaka je nalaženje novoga poslovnog modela.

“Ako uzmete da je dio banaka plasirao sredstva po kamatnim stopa 8, 9 neki put i 10 posto u Agrokor, ako se stvar normalizira, ako dođete na neku prosječnu kamatnu stopu koje banke danas mogu naplaćivati poduzećima, a ona je bitno niža, Sad je pitanje na koji će oni način naći svoj poslovni model u budućnosti. Mislim da je to pitanje važnije od nekog kratkoročnog šoka na rast BDP-a, koji će biti negativan, ali relativno umjeren i ne mislim da će dovesti do recesije", ustvrdio je Vujčić.

Osvrnuvši se na mjenice kojima su ključni dobavljači kreditirali koncern, ponovio je da HNB ne provjerava ono što radi poduzeće s poduzećem, no da im je zadaća bila, a što su i radili, provjeravati izloženost banaka prema Agrokoru u čemu su i uspjeli.

"I zbog toga ovo što se sad događa s Agrokorom neće narušiti financijsku stabilnost u Hrvatskoj", poručuje Vujčić.

Na upit hoće li 400 milijuna eura novog kredita Agrokoru biti dovoljni za spas, Vujčić je ocijenio da bi to morala biti zadnja tranša.

“Vi imate sad situaciju gdje je sa zakonom privremeno dug od 40 milijardi kuna pretvoren na neki način u equity. On više nije dug. I sad ako dodate još radni kapital…(), to bi moralo biti dosta ako se poduzeće stvarno restrukturira da može s njime normalno raditi. Ako to nije dosta, onda to znači da novac negdje i dalje curi", zaključio je Vujčić.