U kontekstu brojnih izazova s kojima se Europa danas suočava Europska komisija pokrenula je široku raspravu o budućnosti EU-a.
Euro je važna tema u toj raspravi. Godine ekonomske i monetarne integracije osnažile su nas. Euro je sada zajednička valuta 340 milijuna Europljana u 19 zemalja.
Kao druga najzastupljenija valuta na svijetu osigurava stabilnost cijena i dio je svakodnevnice većine Europljana.
Međutim, iako je financijska kriza započela drugdje i iz drugih razloga, ona je istaknula nedostatke u načinu na koji smo uspostavili euro.
Dugotrajna socijalna kriza u brojnim državama članicama poljuljala je povjerenje u euro.
Važnim reformama provedenima od nastupa krize riješeni su neki nedostaci u strukturi eura, ali i dalje smo daleko od potpune i otporne ekonomske i monetarne unije.
Osim toga, napredak usporavaju i razlike u mišljenjima i stavovima. Komisija je danas objavila dokument za razmatranje kako bi se ta rasprava pokrenula i za euro postigao širi politički konsenzus, tj. zajednička vizija.

Bolji nadzor banaka

Moraju nam biti jasna neka ključna načela. Potrebno je istodobno smanjiti rizike povezane sa sustavom i šire ih podijeliti. Euro bi trebao ostati dostupan svim državama članicama EU-a kako daljnja integracija među članovima ne bi ugrozila jedinstveno tržište. Potrebne su i veća transparentnost te demokratska odgovornost u donošenju odluka.
Imajući na umu ta načela prepoznajemo glavna područja za kratkoročno i dugoročno djelovanje te predlažemo mogućnosti za poticanje rasprave.

Od presudne je važnosti da naš financijski sustav bude u potpunosti integriran i siguran. Već smo poboljšali nadzor nad bankama te pravila i mehanizme za postupanje s njima kad stvari pođu po zlu.
Na tom temelju trebamo dovršiti uspostavu bankovne unije dodatnim mjerama za smanjenje rizika, uključujući nedavno predloženo zakonodavstvo i strategiju za smanjenje loših kredita, Europski sustav osiguranja depozita i zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju.

Usporedno s time trebamo ubrzati uniju tržišta kapitala. Tako ćemo stvoriti dodatna financijska sredstva za naša poduzeća i dijeliti rizik privatnim kanalima.
U bolju integraciju ekonomske i fiskalne unije mogli bi se uključiti potporni elementi koordinacije europskih ekonomskih politika, čime bi se osiguralo da sve zemlje u potpunosti provedu reforme koje su njihovim gospodarstvima potrebne za ostvarivanje održivog i uključivog rasta.
Bolja integracija mogla bi uključivati i pojačanu financijsku potporu strukturnim reformama iz proračuna EU-a.

Žaštita ulaganja

Za pomoć zemljama koje se suočavaju s prevelikim gospodarskim opterećenjem može se razmotriti stvaranje funkcije makroekonomske stabilizacije za europodručje.
To bi se moglo ostvariti na različite načine, primjerice uspostavom Europskog programa za zaštitu ulaganja kako bi se ulaganja osigurala u razdobljima u kojima ih nije moguće financirati na nacionalnoj razini.
Koju god mogućnost odabrali, ne smijemo dopustiti da ona dovede do trajnih prijenosa između zemalja ili do isključivo jednosmjernih prijenosa, kao ni da se njome ugroze poticaji za pouzdano oblikovanje nacionalnih fiskalnih politika.
Naposljetku, trebamo bolje prilagoditi svoj politički proces. Daljnju gospodarsku integraciju prati politička integracija.

Euro – konkretno dostignuće

Bliskije no ikada surađujemo s Europskim parlamentom, nacionalnim vladama i parlamentima te socijalnim partnerima i dionicima na svim razinama.
Jedinstvena je valuta jedno od najkonkretnijih postignuća Europe. Ona je mnogo više od pukog monetarnog projekta.
Zamišljena je kao obećanje blagostanja. Kako bismo to blagostanje očuvali i za buduće generacije, sada se moramo hrabro uhvatiti posla na ovome projektu.