Banke kakve danas poznajemo kao podružnice europskih grupacija relativno su mladolike no, svoje korijene provlače kroz nekoliko država na ovim prostorima. Nakon bankarskih kriza u 1990-ima, sanacija i privatizacija, igranje po pravilima i modernu formu dao im je strani kapital.

Premda je zato domaći financijski sustav najsličniji svojim europskom pandanima, dok dobar dio kompanija iz realnog sektora još kaska tek učeći o tržišnoj ekonomiji, kultura štednje vuče korijene daleko u prošlost. Pod imenom Gradska štedionica 1914. prve poslovne korake započela je Zagrebačka banka, danas vodeća s oko četvrtine tržišta. Nakon II. Svjetskog rata dodano joj je ime metropole i pod tim nazivom posluje do 60-ih godina. Tada postaje dio Komunalne banke Zagreb koja je uskoro preimenovana u Kreditnu banku te postala dijelom Udruženja poslovnih banaka u Zagrebu.

Početkom 70-ih osnovana je Udružena banka Zagreb, među kojima je i ona jedna od pet sastavnica. Pod današnjim imenom počela je poslovati potkraj 70-ih nakon što su se osnivači Kreditne banke Zagreb i Jugobanke udružuju u novu – Zagrebačku banku.

Povijesna crta vidljiva je i u sjedištu koje je na glavnom zagrebačkom trgu u zgradi Gradske štedionice, zaštićenom spomeniku kulture čuvenog arhitekta Ignjata Fischera. Još prije tranzicije Zaba je postala prva banka u Jugoslaviji koja je organizirana kao dioničko društvo, a 1991. prva je primijenila međunarodne računovodstvene standarde. Sredinom 1990-ih dobila je Upravu i Nadzorni odbor, dionice su joj uvrštene na Zagrebačku burzu potom i na tržište kapitala u Londonu te je došla u fokus stranih rejting agencija. Iz Zabe će se pohvaliti da su prva banka u svijetu koja je krajem devedesetih izdala GDR-ove denominirane u eurima, a na domaćem tržištu pionirski osnovala stambenu štedionicu kakvih je danas samo pet.

Talijani preuzimaju kormilo

Međutim, prekretnica u poslovanju došla je 2002. godine kada ju je, nakon sanacije, država prodala talijanskom Unicreditu.

Dokapitalizacija i ulazak pod kišobran najveće talijanske grupacije koja posluje na 17 tržišta u regiji i koja ima više od 25 milijuna klijenata pružila joj je moderan ‘know how’, a tržišna pravila nadredila političkim odlukama koje su rezultirale potrebom za spašavanjem novcem poreznih obveznika.

“Od samog osnutka Gradske štedionice banka je aktivno sudjelovala u gospodarskom razvoju i uređenju Grada Zagreba, a Zagrebačka banka je tu ulogu preuzela za cijelu Hrvatsku”, kažu u banci koja je prije tri godine obilježila 100. godišnjicu poslovanja. Kroz povijest je Zaba, ili njezine prethodne inačice, financirala niz projekata od Zagrebačkog električnog tramvaja, (stare) Zračne luke Zagreb, KD Vatroslava Lisinskog… U sklopu svoje stogodišnjice Zaba je metaforički povezala prošlost i budućnost: otvorena je vremenska kapsula pod nazivom ‘Vremenski trezor’ i tada je banka sve građane pozvala da neki njima vrijedan predmet pohrane na besplatno čuvanje u narednih 100 godina. Pohranjene dragocjenosti njihovi nasljednici moći preuzeti daleke 2114. godine. Zaba je danas najveća na tržištu sa 105 milijardi kuna aktive, 72 milijarde kuna štednje, više od 60 tisuća korporativnih klijenata te 1,3 milijuna građana. Dugogodišnju povijest ispisuje i druga po veličini – Privredna banka Zagreb. Osnovana je 1966. kao pravna sljednica Banke NRH (Narodne Republike Hrvatske) iz 1962. I ona je u svim etapama nosila najveće investicijske programe od turizma, poljoprivrede, industrije, brodogradnje, do elektrifikacije i cestogradnje. Iste godine kad i Zaba, 1989. postaje dioničko društvo, a danas je prepoznatljiva po skraćenici PBZ. Poput niza drugih, sanacija nije zaobišla ni PBZ nakon koje je uslijedila privatizacija krajem 1999. u kojoj je Banca Commerciale Italiana (BCI) kupila dvije trećine dionica PBZ-a, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zadržala je četvrtinu plus dvije dionice.

“Godine 2000. BCI postaje dijelom Gruppo Intesa, a PBZ tako postaje sastavnicom jedne od najvećih europskih bankarskih grupacija što je banci otvorilo nove strateške mogućnosti rasta i razvoja, uvođenja inovativnih proizvoda i značajno unapređenje poslovnih procesa i korporativnog upravljanja”, kažu u PBZ-u ističući da su još 2000. bili prva banka koja je uvela internetsko bankarstvo.

U nešto više od desetljeća i pol koji su uslijedili pripojena je najprije Krapinsko - zagorska banka, a potom je u vlasništvo u manjinskom dijelu ušla Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Rast je nastavljen pripajanjem Riadria banke, potom Privredne banke – Laguna banke i konačno Međimurske banke. Početkom 2006. kartično poslovanje banke i franšize za American Express integrirani su u novu kompaniju PBZ Card. Točno prije deset godina, preslagivanjima na talijanskom tržištu PBZ je postala članicom Grupe Intesa Sanpaolo koja je kasnije preuzela EBRD-ov udio postavši time vlasnik gotovo 98 posto banke. PBZ je danas druga po veličini banka, u grupi je 1,8 milijuna klijenata koji imaju otvoreno 925 tisuća tekućih računa, drže 84,8 milijardi kuna depozita i imovine pod upravljanjem, 531 tisuću klijenata koristi internetsko bankarstvo, odobreno im je 56 milijardi kuna zajmova te izdano više od 2,5 milijuna kartica.

Nakon ekonomskog uzleta ranih 2000-itih, domaće banke su uspješno prebrodile financijsku krizu 2009. i bile među rijetkima u Europi koje nije morala spašavati država već su one spašavale proračun. Profitabilnost je pogodila konverzija švicarskog franka provedena na teret vjerovnika, no prošle godine rezultat se ponovno vratio u plus.

Najveća posljedica dugogodišnje krize, skok loših plasmana iznad 17 posto, 2016. su se počeli intenzivno rješavati, nezaobilazna pretpostavka za novi kreditni ciklus u naposljetku rastućoj ekonomiji. Prodajama je očišćeno oko šest milijardi kuna samo prošle godine, a udio problematičnih kredita pao na 13,8 posto s očekivanjem da će se do kraja 2017. spustiti ispod 10 posto.

Kobne rezervacije

I taman kad su bankari odahnuli da je najgore prošlo, ne računajući razgovore vlasnika i države o podjeli troška konverzije, novi val problema donijela je propast koncerna Agrokor. Zagrebačka banka u prvom kvartalu, unatoč konsolidiranoj dobiti iz operativnog poslovanja od 588 milijuna kuna, imala je gubitak od 153 milijuna kuna pod teretom rezervacija od 790 milijuna kuna.

“Stopa adekvatnosti kapitala je na razini 26,3 posto te grupa ima solidan potencijal podržati kreditnu aktivnost, amortizirati eventualne rizike i u idućim razdobljima. Pozitivni trendovi u makroekonomskom okruženju utjecali su na rast novoodobrenih kredita, a grupa će u idućem razdoblju biti usmjerena na upravljanje rizicima, uvođenje novih proizvoda i usluga temeljenih na digitalnim tehnologijama te daljnjem podizanju efikasnosti”, napominju u Zabi.

Skok rezervacija bilježi i PBZ koji je na razini grupe izdvojio oko 110 milijuna kuna. Grupa je prvi kvartal završila je s 342,5 milijuna kuna neto dobiti, od čega je oko 270 milijuna kuna ostvarila sama banka. Iako se u trenutku pisanja ovog teksta ukupni dugovi koncerna procjenjuju na oko 40 milijardi kuna, a ruski vjerovnici šuškaju o ‘haircutu’ od barem 50 posto, ostaje otvoreno koliko će se kriza mrežu dobavljača preliti se i na banke. Sudeći po porukama iz Hrvatske narodne banke razloga za pretjerani strah ne bi trebalo biti jer najnoviji stres test banaka pokazuje da je sustav u cjelini “i dalje sposoban podnijeti malo vjerojatne, ali moguće šokove čak i u situaciji značajnog otpisa plasmana koncernu Agrokor”.