Mjesečni indeks online oglasa slobodnih zanimanja razvijen u Ekonomskom institutu Zagreb u suradnji s portalom Moj posao pokazuje da je u prva četiri mjeseca 2017. potražnja za radnom snagu narasla za 30 posto u odnosu na prošlu godinu, međutim analizom oglasa utvrđena je velika polarizacija tržišta rada – traže se ili visoka stručna sprema s visokim kvalifikacijama ili niskokvalificirani radnici. Potražnje za radnicima sa srednjom stručnom spremom gotovo da i nema. Najtraženija zanimanja su trgovac, kuhar, konobar, programer i vozač.

Da se Hrvatska pretvara u zemlju kuhara i konobara ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić nije želio priznati, ali je istaknuo da je logičan rast potražnje u tim zanimanjima s obzirom na to da turizam u hrvatskom gospodarstvu zauzima 18 posto BDP-a. Poslodavci i dalje traže fleksibilnije uvjete zapošljavanja i otkazivanja radnicima kao i uvoz radne snage za pojedine projekte. Argument protiv dozvola za rad strancima uvijek je visok broj nezaposlenih, ali Gordana Deranja je kao predsjednica HUP-a istaknula da se u njezinoj tvrtki Tehnomont ne može dobiti potrebna radna snaga unatoč činjenici da je neto plaća za zavarivača 9000 kuna, a za iskusne majstore i nekoliko tisuća kuna više.

– Treba proučiti strukturu nezaposlenih, koliko njih radi u sivoj zoni, koliko ih je nesposobno za rad te saznati kojih su struka i zašto ne rade – apelirala je G. Deranja ističući da u njezinu tvrtku, unatoč nizu poziva, HZZ nikad nije poslao radnike. Isto tako nema interesa ni za doškolovanje za određene izvrsno plaćene struke unatoč činjenici da postoji i škola u okviru brodogradilišta. Puno prigovora poslodavaca išlo je i na račun sustava obrazovanja koji ne priprema mlade ljude za realni sektor. Znanstvenica Iva Tomić zapitala se stoga je li novac uložen u plaćanje osnovne i srednje škole i fakulteta bačen uzalud, ako nije osigurao radnika koji zna raditi svoj posao.