Neke od strateških odrednica djelovanja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) je sustavan rad na podizanju svijesti o mogućnostima da osobe s invaliditetom sudjeluju na tržištu rada i njihovo uključivanje u svijet rada.
Sve je više poslodavaca koji ili zapošljavaju osobe s invaliditetom ili koriste mogućnost zamjenske kvote. Nije rijetkost da poslodavci traže pomoć od ZOSI-a u pronalaženju osobe s invaliditetom odgovarajućega profila. Prava adresa za to je Hrvatski zavod za zapošljavanje koji je uvijek na raspolaganju kako posloprimcima tako i poslodavcima u posredovanju pri zapošljavanju. Iskustvo govori da posebnu pozornost pridaju ranjivim i teško zapošljivim skupinama na tržištu rada. U Službi za zapošljavanje i poticaje ZOSI-a primaju se i obrađuju zahtjevi za isplatu poticaja i nagrada poslodavcima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Kako ostvariti prava

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osoba s invaliditetom koja se samozapošljava i integrativna radionica mogu za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom ostvariti subvenciju plaće u iznosu od 10% do 70% osnovice izračuna. Osim toga, zaštitna radionica može za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom na zaštitnom radnom mjestu ostvariti plaću u iznosu od 75% osnovice izračuna. Osnovica izračuna subvencije plaće je minimalna plaća utvrđena posebnim propisom, a za 2017. godinu utvrđena je u iznosu od 3.276 kuna. Poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom mogu se ostvariti samo za osobe s invaliditetom upisane u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. U očevidniku je preko 11 tisuća zaposlenih osoba s invaliditetom. Poslodavcima na otvorenom tržištu te osobama s invaliditetom koji se samozapošljavaju ZOSI subvencionira plaće osobe s invaliditetom.

Pravo na subvenciju plaće zaposlenih osoba s invaliditetom može se ostvariti ako se nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrdi da, unatoč prilagodbi radnog mjesta i pružanju odgovarajućih usluga stručne podrške, osoba s invaliditetom ne može postići rezultate u obavljanju radnih zadataka koje bi na istom radnom mjestu postigao prosječni radnik bez invaliditeta. Uz subvenciju plaće, ZOSI sufinancira troškova obrazovanja, troškova za prilagodbu radnog mjesta, kako arhitektonsku, tako i tehničku prilagodbu te kamate na kreditna sredstva namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom.

Osim toga, ZOSI osigurava sredstva za financiranje troškova stručne podrške, za programe inovativnog zapošljavanja, za otvaranje novih radnih mjesta i održavanje zaposlenosti u integrativnim radionicama i zaštitnim radionicama. Posebno treba istaknuti novčanu nagradu poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom izvan kvote, bilo da nisu bili obveznici zapošljavanja osoba s invaliditetom ili su ih zaposlili više nego što im je propisano. Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, mogu samo ostvariti pravo na sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom i pravo na sufinanciranje troškova stručne podrške. Inače, poticaji ZOSI-a su definirani pravilima o državnim potporama sukladno uredbama Europske komisije i mogu se kombinirati s poticajima HZZ-a te lokalnim i regionalnim potporama. Sve dodatne informacije mogu se naći na http://zosi.hr/zavod/poticaji/. Često se o osobama s invaliditetom govori kroz pojedinačne slučajeve kad netko “propadne kroz mrežu socijalne sigurnosti”.

Integracija nema alternativu

S druge strane, toliki uspješni i pozitivni primjeri ostaju neprepoznati i u sjeni. Sustavno informiranje javnosti o mogućnostima koje poslodavci i osobe s invaliditetom imaju kao pomoć i podršku na tržištu rada – od tzv. asistivnih tehnologija i razumne prilagodbe radnog mjesta do stručne podrške – iznimno je važno. To se posebno odnosi na zapošljavanje studenata s invaliditetom. Prije svega treba mijenjati svijesti, a nakon toga prilagođavati legislativu. Razvojem i napretkom tehnologija mijenjaju se razna radna mjesta, njihova zahtjevnost i potrebni angažman, a relaksiranjem zakonodavstva daje se veliki doprinos mogućnosti rada na daljinu i rada od doma. U svakom slučaju, pred ZOSI-em i cijelim društvom je obiman posao za koji treba vremena, volje i sredstava. No, integracija osoba s invaliditetom u svijet rada, u biti, nema alternativu. Uvijek ima prostora za napredak. To najbolje govori podatak da otprilike trećina poslodavaca koji su zakonski dužni zaposliti, plaća naknadu zbog neispunjenja obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Čuju se, čak, prijedlozi da bi naknadu trebalo ukinuti jer su ju ocijenili parafiskalnom nametom koji opterećuje poduzetništvo, a što nikako nije. I prije naknade je postojao posebni doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji je zamijenjen ovom naknadom. Projekt Iskustvo zlata vrijedi korak je u pravom smjeru i pomaže da se poveća broj u očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom. Do još značajnijeg iskoraka u pravom smjeru doći će se usklađivanjem obrazovnog sustava, kako generalno, tako i za osobe s invaliditetom, sa zahtjevima tržišta rada.