Povlačenje knjiga iz prodajnog lanca Algoritam MK dovest će nakladnike krajem godine u situaciju da na skladištima imaju iznimno veliki broj neprodanih knjiga na koje bi morali platiti porez na dobit, upozoreno je iz Ministarstva kulture u odgovoru na upit Poslovnog dnevnika. "O mogućim rješenjima ovog problema razgovarat će se s nadležnim tijelima, posebno Poreznom upravom", kažu.
U vezi s problemima s kojima se susreće Algoritam MK, ali i cijeli sektor distribucije knjige, Ministarstvo razgovara s nakladnicima već mjesecima, otkako je izbila kriza u Agrokoru, pa imaju spremne i mjere. "Osigurat ćemo produljenje roka za realizaciju potpora kako se nakladnici koji će imati poteškoće s naplatom potraživanja ne bi dodatno opteretili povratom sredstava za projekte. Povećali smo minimalni broj knjiga koje će se otkupljivati za potrebe knjižnica. Razmatramo i raspisivanje novog javnog poziva za financiranje Poduzetništva u kulturi, namijenjenog izdavačima i knjižarima", kažu u Ministarstvu.
10 knjižara
smještenih uglavnom u malim mjestima, nikoga ne zanima
Jedinstveni lanac?
"Ovu krizu moramo iskoristiti za reviziju pristupa sufinanciranju svih dijelova knjižnog lanca. Treba osigurati potporu distribuciji i tu razmatramo nekoliko modela koji postoje u drugim državama, a koji uključuju povoljnije najmove gdje se mogu uključiti jedinice lokalne samouprave, zatim osmišljavanje sustava jedinstvenog distributivnog lanca, ali treba i razmotriti oportunost modela u kojem knjižari u isto vrijeme mogu biti i nakladnici", upozorava se na stare boljke sektora.
Kako doznajemo od Miše Nejašmića, predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara i vođe kriznog tima koji je u stalnom kontaktu s predstavnicima Algoritma, HGK i Ministarstva kulture, te vlasnicima poslovnih prostora, od ukupno 31 knjižare iz lanca Algoritam MK za 21 postoji interes pet tvrtki, a to su Školska knjiga, Znanje, VBZ, Menart i Fokus (RAM 3).
Gajeva preskupa
Za ključne lokacije su skoro svi iskazali interes, a neslužbeno saznajemo da su u Splitu to knjižara u Jokeru te Morpurgo na Pjaci, u Zagrebu im je zanimljiv Algoritam u Avenue mallu, ali i knjižare u ostalim šoping centrima.
Najpoznatija Algoritmova knjižara, ona u zagrebačkoj Gajevoj, nije toliko atraktivna zbog visoke cijene najma, koji navodno iznosi oko 150.000 kuna mjesečno. Za 10 knjižara po zagrebačkoj periferiji i manjim mjestima, nitko nije pokazao interes. "Radimo ekonomsku analizu svih tih knjižara. Sugerirat ćemo i zaposlenicima da sami uđu u poduzetništvo i preuzmu brigu o nekim knjižarama. Trebalo bi ne samo spasiti što možemo, nego i olakšati otvaranje novih knjižara", kaže Nejašmić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Izvrsno, znači opet prikupljenim porezima spašavaju krivo vođenu kompaniju i cijeli sektor. Pa kad će tim socijalistima doći u glavu da se priroda boji vakuuma pa tako i svaka ljudska djelatnost te kada veliki nestanu pojavi se milion malih koji kreću na zdravim temeljima u biznis.
Prsnuće Algoritma i njegove knjižarske mreže imat će ozbiljne posljedice na dvije srodne branše – nakladničku i knjižarsku, a imat će i ozbiljne kulturne posljedice, posebno otvore li se u većini prostora u kojima su danas istina zatvorene, ali ipak knjižare poslovi neke druge svrhe i namjene. I baš kao i u slučaju krize Agrokora i Konzuma, jasno je tko će najviše stradati u krizi Algoritma – mali dobavljači, odnosno mali nakladnici.
Mnogi od njih potražuju desetke tisuća kuna (u usporedbi s onim što se potražuje od Agrokora jedva da je spomena vrijedna svota, ali od toga bi trebala živjeti neka mala nakladnička kuća) i već znaju da taj novac neće vidjeti na svojim računima, a premali su, broj naslova koje godišnje objavljuju je nedostatan, da bi taj gubitak amortizirali.
Štetu trpe i čitatelji i kupci knjiga, ali oni štetu mogu mnogo lakše amortizirati. Naručiti i kupiti knjigu na internetu poodavno nije nikakav problem, ne samo stranu knjigu nego i od mnogih domaćih nakladnika. Štetu trpe i gradovi, posebno manji. Smanjivanje broja knjižara rezultira povećanjem provincijalizma u zajednici.
Knjiga, nakladnici, knjižari ne mogu, kako sada stvari stoje, računati na pomoć države. Uzalud sve priče o tisućljetnoj hrvatskoj kulturi, pismenosti, književnosti, glagoljaštvu, latinistima, Bartolu Kašiću, Matošu i Krleži kada knjiga u ovom društvu zapravo nije važna. Niti knjižna politika ikome donosi glasove, niti je Algoritam dužan kao Agrokor pa da bi se zbog njega donosio ili na njega primjenjivao poseban zakon.
Vlada RH nastavlja sa spasavanjem propalih poslovnih modela novcima poreznih obveznika. Na kraju ce svi oni koje pune proracun otici iz zemlje da se spase od vlade koja im ubija svaku mogucnost da nesto zarde.
Uključite se u raspravu