Poruke Europske komisije, koja je smanjila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 3,1 na 2,9 posto, nisu iznenadile domaće analitičare, koji zasad ostaju pri svojim procjenama, unatoč krizi u Agrokoru.

Komisija je u četvrtak u proljetnim ekonomskim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. s prethodnih 3,1 na 2,9 posto, dok je za iduću godinu blago povećala procjenu s 2,5 na 2,6 posto.

"Ocjene EK su u skladu su s našim očekivanjima, a revizija je uglavnom motivirana krizom u Agrokoru. Naglašeni su negativni rizici, što je logično s obzirom na Agrokor i političku situaciju", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Procjene Komisije o rastu BDP-a u 2017. godini kreću se unutar raspona očekivanja domaćih analitičara, čije se procjene kreću između 2,7 i 3,5 posto.

Najveći rast, 3,5 posto, očekuju analitičari Addiko banke, dok rast od 2,7 posto očekuju u UniCreditu.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje, pak, da će gospodarstvo u 2017. porasti oko 3 posto.

Vlada je nešto optimističnija, pa je proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Izvoz raste brže od očekivanja

Zrinka Živković-Matijević kaže kako RBA još neće revidirati prognozu gospodarskog rastu za ovu godinu od 3,3 posto, jer se čini da će izvoz roba i usluga biti povoljniji od očekivanja.

Na to ukazuju podaci iz prvog ovogodišnjeg tromjesečja, prema kojima je robni izvoz porastao 21,1 posto, na 24,9 milijardi kuna.

"Smatramo da će prvotni utjecaj Agrokora prvenstveno biti na investicijama, no dijelom to može biti kompenzirano time što su ove godine lokalni izbori, kada obično jačaju investicije. Najraniju reviziju prognoze možemo očekivati u jesen, nakon turističke sezone", ističe Zrinka Živković-Matijević.

I Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ostaje pri svojim dosadašnjim procjenama o rastu BDP-a za 3,1 posto, premda je u prvom tromjesečju znatno usporen rast industrijske proizvodnje.

"Problemi u Agrokoru mogli bi utjecati na cjelokupnu gospodarsku aktivnost, no i dalje se vidi optimizam potrošača, na što ukazuje rast prometa u trgovini na malo. Vidi se, također, snažan rast izvoza, a očekuje se i još jedna uspješna turistička seziona", kaže Zdeslav Šantić.

U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što ukazuje na jačanje osobne potrošnje.

Šantić, kao i Komisija, očekuje da će osobna potrošnja i dalje rasti, zahvaljujući poreznim izmjenama, bez obzira na krizu u Agrokoru.

To očekuje i Zrinka Živković-Matijević, koja kaže da se još ne može točno procijeniti utjecaj krize u najvećoj domaćoj tvrtki.

"Ključan je proces restrukturiranja, odnosno kakav će biti njegov završetak po pitanju radne snage i samog koncerna te kako će se to reflektirati na tržište rada. Očekujemo veći utjecaj krize u Agrokoru u 2018. na ukupnu gospodarsku aktivnost, jer će restrukturiranje vjerojatno započeti u zadnjem kvartalu ove godine", kaže.

Očekuje se daljnji pad nezaposlenosti

Komisija u izvješću navodi kako su u prvom kvartalu ove godine maloprodaja i turizam imali su snažne rezultate, a povjerenje je bilo na rekordnoj razini. No, industrijska proizvodnja se blago smanjila, posebice u segmentu potrošačkih dobara.

Komisija navodi da je to vjerojatno povezano s krizom u najvećoj hrvatskoj tvrtki Agrokoru, koja se suočava s problemom refinanciranja obveza ove godine.

"Problemi koji su se pojavili u prvom dijelu ove godine mogli bi usporiti potrošnju i posebno ivensticije te utjecati na povjerenje. Unatoč tim poteškoćama, pozitivni trendovi iz 2016. trebali bi se nastaviti", ističe Komisija.

Komisija u ovoj godini očekuje daljnji pad stope nezaposlenosti, s lanjskih 13,3 na 11,6 posto, dok bi u 2018. ta stopa mogla pasti i ispod 10 posto.

Nezaposlenost bi trebala nastaviti padati, iako po sporijoj stopi jer se sporije smanjuje radna snaga, navodi u novim prognozama Komisija.

"Unatoč pozitivnim trendovima, u izvješću se naglašavaju strukturni probleme na tržištu rada, odnosno smanjenje radne snage, što osobito u srednjem i dugom roku može biti problem za Hrvatsku, za samu održivost rasta i javnih financija", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Upozorava i na pogoršanje strukturnog deficita u 2017. i 2018 godini.

"To su problemi s kojima se Hrvatska kontinuirano suočava i s kojima bi se trebalo pozabaviti", poručuje Zrinka Živković-Matijević.

Kako dodaje, prognoze Komisije u vezi javnih financija u skladu su s procjenama RBA.

Komisija, naime, u izvješću navodi kako "javne financije i dalje pozitivno iznenađuju, nakon što je 2016. godine zabilježeno snažno smanjenje proračunskog deficita na 0,8 posto s 3,4 posto prethodne godine".

U Bruxellesu procjenjuju da bi se deficit opće države ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, ali bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto.

Javni dug trebao bi, pak, u ovoj godini pasti s lanjskih 84,2 na 81,9 posto BDP-a, a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto.

"U slučaju mogućih prijevremenih izbora, zasigurno bi bio moguć scenarij iz prošle godine, kada je potrošnja bila obuzdana političkom neizvjesnošću. Ako se i ostvari deficit opće države kako je i projiciran, bit će ispod dva posto, što je dobro i u tome slučaju imamo osnovu za samnjenje javnog duga", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.

Rizici negativniji

Komisija u izvješću poručuje da su rizici za njezine projekcije negativniji nego ranije. Predstojeće restrukturiranje Agrokora moglo bi imati učinak prelijevanja na gospodarstvo veći od očekivanog, poručuje.

Dodaje i da bi neuobičajeno čekanje na kopnenim graničnim prijelazima moglo negativno utjecati na turizam, čiji se prihodi procjenjuju na oko 20 posto BDP-a.

Zdeslav Šantić upozorava, pak, da ostaje i nepoznanica kako bi trenutna politička situacija mogla utjecati na gospodarska kretanja.

"Lanjska politička situacija nije se odrazila negativno, nego čak i pozitivno ako se gledaju javne financije jer se zbog toga ograničila javna potrošnja. Međutim moramo biti svjesni da ako ta nestabilnost potraje duže vrijeme, to bi moglo negativno utjecati na gospodarstvo, jer netko treba i provesti reforme o kojima se godinama priča i koje se već dulje vrijeme obećavaju Europskoj komisiji i financijskim tržištima", zaključuje Zdeslav Šantić.

Rast hrvatskog BDP-a iznad prosjeka EU

Premda je Komisija smanjila procjene za hrvatski BDP u ovoj godini, rast bi ipak bio znatno veći od prosjeka u Europskoj uniji, s obzirom da Komisija očekuje prosječan rast u EU od 1,9 posto.

Najveći rast ove godine predviđa za Maltu, 4,6 posto, zatim Rumunjsku i Luksemburg, za 4,3 posto, a potom Irsku, za 4 posto.

Slovensko bi gospodarstvo ove godine moglo porasti 3,3 posto, dok najmanji rast Komisija očekuje u Italiji, za 0,9 posto, i Finskoj, za 1,3 posto.