U Vladinim krugovima grčevito se traži način izlaska iz slijepe ulice u koju bismo mogli upasti već 2019. godine kada se ukine dodatak na mirovine od 27 posto, ali i model osiguranja održivosti mirovinskog sustava u uvjetima izrazito nepovoljnih demografskih kretanja.

Neka od razmišljanja govore o tome da bi se već od sljedeće godine izdvajanja za drugi mirovinski stup moglo povećati za 0,5 posto, pa bismo za drugi stup izdvajali 5,5 posto umjesto sadašnjih pet posto iz bruto plaće. A možda već i godinu kasnije, izdvajanja za drugi stup mogla bi porasti za dodatnih 0,5 posto, na šest posto bruto plaće.

U krugovima mirovinaca, piše Jutarnji list, pozitivno gledaju na mogućnost da se već od sljedeće godine povećaju izdvajanja za drugi mirovinski stup te podsjećaju da su i predizborne najave iz redova HDZ-a govorile o tome. 

Ističu kako se sada u drugi mirovinski stup u prosjeku izdvaja oko 300 kuna pa bi se tim izmjenama osiguralo da prosječan osiguranik u drugi stup izdvaja do 30 kuna više. Radi se, dakle, o razmjerno malim iznosima, ali dovoljnima da mirovinski fondovi povećaju ulaganja, a time i bolje kapitaliziraju mirovinsku štednju te 'poprave' buduće mirovine.

''To bi bio odličan potez, prije svega s aspekta budućih umirovljenika, iako svi ističemo da bi ulaganja u drugi stup s vremenom trebalo povećati na devet do 10 posto bruto plaće. Ovdje moram naglasiti da povećanje izdvajanja za drugi stup u načelu ništa ne bi značilo za one koji će u mirovinu otići 2019. ili idućih godina, te će Vlada za njih, kako bi se izbjegla diskriminacija u odnosu na sadašnje umirovljenike, morati naći rješenje u vidu nekog dodatka, koji može i ne mora iznositi 27 posto. No, značit će puno za mlađe generacije jer će im omogućiti veće mirovine iz drugog stupa", kaže jedan od čelnih ljudi fondovske industrije.

U ovom je trenutku otvoreno i pitanje što će se, ako Vlada odluči povećati izdvajanja za drugi mirovinski stup, događati s izdvajanjima za prvi stup, na koja sada odlazi 15 posto bruto plaće. Naime, logičan potez bio bi smanjenje tih izdvajanja. Ipak, u fondovskoj industriji kažu kako su svjesni stanja u javnim financijama i činjenice da za isplatu mirovina iz prvog stupa svake godine nedostaje velik novac, koji se transferira iz proračuna. To znači da bi, u konačnici, izdvajanja za prvi stup do daljnjega, čak i ako dođe do umjerenog povećanja izdvajanja za drugi stup, mogla ostati na 15 posto bruto plaće.

Podsjetimo, u 2019. godini u mirovinu će otići prvi “dvostupni” umirovljenici, oni čija će se mirovina sastojati iz “državnog”, prvog mirovinskog stupa, te “privatnog”, drugog stupa, a njima se, sukladno postojećim propisima, ne bi trebao isplaćivati dodatak na mirovinu od 27 posto. Vlada je takvo rješenje najavila i u nedavno usvojenom Programu konvergencije, koji su Banski dvori uputili u Bruxelles.