Zašto neki poduzetnici uspijevaju, a neki ne i koja je u tome uloga županija jedno je od pitanja na koje je odgovoreno u sklopu panel diskusije održane na Poslovnom uzletu Murskog Središća. Od Hrvatske je centraliziranija još samo Grčka, što je prepreka daljnjem i bržem razvoju. Sustav javne uprave trenutno je „na krivim nogama“ i nužna je sveobuhvatna reforma s pratećim procesom decentralizacije, zaključili su panelisti.

Ipak, decentralizacija i promjena javne uprave nisu ista stvar, napomenuo je župan Varaždinske županije Predrag Štromar. „Teritorijalni ustroj je dobar, ali je nužna decentralizacija. Župani žele rast u svojim jedinicama i žele povesti hrvatsko gospodarstvo zbog čega redovito surađujemo i razgovaramo s našim poduzetnicima. Ludbreg s metalnom industrijom nema prilagođenu upisnu kvotu za srednju školu u onim zanimanjima koja su vrlo tražena. Neki pomaci su učinjeni, no tek kad bi se upravljanje obrazovanjem spustilo na razinu županije moglo bi se učiniti više. Željeli bismo pomoći poduzetnicima u obuci njihovih budućih radnika. Trebamo decentralizaciju ovlasti“, smatra Štromar. Varaždinska je županija prošle godine zabilježila rast zaposlenosti i rast prihoda, no ove godine porezna reforma nije oštetila samo županije već općine i gradove, nastavio je dodavši da bi volio vidjeti i razvijenu Slavoniju. Na kraju je poručio i da su župani svojevrsni ambasadori gospodarstva njihovih regija te da su uvijek spremni pomoći.

Regionalni razvoj nije ujednačen i vrlo je važno da Vlada daje šansu svima, složio se župan Međimurske županije Matija Posavec. „Imamo priliku podići BDP uz pomoć europskih fondova. S novcem koji imamo na raspolaganju mogu se financirati važni projekti i uložiti u infrastrukturu na područjima gdje je to potrebno. Država je vrlo centralizirana i velik postotak novca završi u središnjoj blagajni, a uz to ni manje jedinice nemaju potpune ovlasti za upravljanje. Također ni regije ne bi trebale biti koncentrirane u jednom mjestu i sve bi trebale imati dostupne institucije i medicinsku pomoć“, naglasio je. Država nema sluha za ceste koje na međimurskom području stvaraju probleme zbog gustoće prometa i blizine granice, dok bi županija i grad to riješile bitno promptnije, kaže Posavec. „Treba fleksibilizirati birokraciju i uvjete prijava na natječaje europskih fondova. Prometni infrastrukturni projekti, kao i zaštita okoliša i energetska učinkovitost sektori su kojima se mnogo toga može učiniti. Sustav se treba pojednostaviti, a razvojnim agencijama olakšati posao kako bi se krajnjim korisnicima olakšalo apliciranje. Za sve to potrebni su tek dobra volja i sposobnost“, smatra. Veće ovlasti znače i veću odgovornost, napominje, za što su nužna dostatna sredstva. U Hrvatskoj se 90 posto odluka donosi na državnoj razini, a u zemljama poput Belgije radi se o oko 60 posto odgovornosti spuštenoj na regionalnu razinu. Takve su zemlje funkcionalnije, dodao je. „Smanjili smo papirologiju i maksimalno pojednostavnili procedure, subvencioniramo i ulažemo u poduzetničke zone sve kako bismo našim poduzetnicima stvorili mogućnost da funkcioniraju normalno“, zaključio je.

Proračuni lokalnih jedinica ne mogu se promijeniti preko noći, dodao je gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak. „Ako morate ulagati isključivo svoj novac premalo sredstava ostaje za poticanje mladih, stipendiranje studenata ili sufinanciranje vrtića. Tu se kao važan izvor nameću upravo fondovi EU“, napominje. Kao primjer dobre prakse, spomenuo je projekt Aglomeracije Mursko Središće koji podrazumijeva izgradnju sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Nemjerljive vrijednosti za zaštitu okoliša, kaže, a vrijednost investicije od 15 milijuna eura financiran je iz EU fondova koji će omogućiti i otvaranje radnih mjesta. Centar za kulturu Mursko Središće projekt je vrijedan ukupno osam milijuna kuna i još jedan u nizu na kojem su angažirane domaće tvrtke i domaći ljudi, istaknuo je Srpak. „Na ovom području bilježi se i povratak mladih iz inozemstva koji dolaze primijeniti stečena znanja“, dodao je na kraju. 

Edukacije

U Murskom Središću u sklopu edukativnog dijela Poslovnog uzleta održana je interaktivna radionica "Bilanca u malom prstu". Predavačice Tanja Kovačević i Matilda Vlah dolaze iz zagrebačke tvrtke za provedbu projekata financiranih novcem EU fondova te financijsko i bankarsko savjetovanje Kota projekt.

Obrađene teme obuhvatile su temeljne pojmove, pravne oblike poduzetništva, bilancu, račun dobiti i gubitka, financijske pokazatelje te pregled stvarnih financijskih izvještaja. Poduzetnicima početnicima ova je radionica olakšala ulazak u na prvi pogled vrlo složen sustav računovodstva. Bilanca je, pojasnile su predavačice, financijski izvještaj u kojem se izvještava stanje imovine, obveza i glavnice nekog poduzeća u određenom trenutku. Stavke imovine nalaze se na lijevoj strani, a stavke obveze i kapitala na desnoj strani. Pojašnjeno je i što su poslovne knjige obrtnika, odnosno što sve uključuju – knjigu primitaka i izdataka, prometa, evidenciju o tražbinama i obavezama te popis dugotrajne imovine. Kako je naznačeno, obrtnici koji su uključeni u sustav PDV-a moraju voditi i propisane knjige ulaznih i izlaznih računa, temeljem kojih se obračunava obveza za plaćanje PDV-a.
Uz osnovne, pažnja se posvetila i nekim za početnike također manje poznatim pojmovima poput revalorizacije. Naime, radi se o svođenju knjigovodstvene vrijednosti imovine na fer vrijednost. U bilanci se vidi kao uvećanje/umanjenje vrijednosti imovine i uvećanje/umanjenje kapitalnih pričuva (nekretnine) ili prihode/rashode. Naznačena je i razlika između financijskih prihoda u koji ulaze kamate, tečajne razlike, dobici od financijske imovine (dionice, fondovi), dividenda i udjeli u dobiti i financijskih rashoda koje čine kamate, tečajne razlike i gubici od financijske imovine.