Zapadne sankcije i pad vrijednosti rublje učinile su rusku poljoprivredu iznimno profitabilnom, pa Rusija trenutno više zarađuje od izvoza hrane nego od izvoza oružja. Rusija je prošle godine postala najveći svjetski izvoznik žita plasiravši više od 34 milijuna tona dok je ukupna proizvodnja dosegla rekordnih 119 milijuna tona.

Uspjeh ne staje na pšenici

Kako piše Financial Times, uspjeh ruske poljoprivrede ne staje samo na pšenici. Ta je država u potpunosti zamijenila uvoz svinjetine i piletine domaćom proizvodnjom, a postala je i najveći svjetski proizvođač šećerne repe. Uvođenje sankcija nakon aneksije Krima ima utjecaja na skok ruske poljoprivrede, ali je veći utjecaj došao s padom cijena nafte.

S jedne strane, došlo je do pada vrijednosti rublje što je izvoz učinilo konkurentnijim, a uvoz hrane je postao skuplji. “Develvacija rublje stvorila je fantastično cjenovno okružje za sve što poljoprivreda može proizvesti”, ističe Andrej Gurijev, izvršni direktor tvornice umjetnih gnojiva PhosAgro. “Dodajte tome pojeftinjenje gnojiva i goriva i poljoprivredni je sektor preko noći postao pakleno profitabilan”, naglašava Gurijev.

Ne treba zanemariti činjenicu da je ruska vlada u posljednje dvije godine povećala subvencije poljoprivrednicima, ali i da je cijena zemljišta i dalje relativno niska prema svjetskim standardima, pa za okrupnjavanje obradivih površina ne treba mnogo kapitala.

Dobra prometna povezanost

Uspon tog sektora povukao je sa sobom i prateću industriju. Prodaja umjetnih gnojiva ostalih zaštitinih sredstava porasla je u Rusiji prošle godine za 16 posto dok je na globalnoj razini rasla tek 2,2 posto. Renesansni ruske poljoprivrede na ruku ide i dobra prometna povezanost. Naime, najplodnija zemlja nalazi se u središnjoj i južnoj Rusiji, blizu crnomorskih lučkih terminala odakle se brodovi opskrbulju velike uvoznike ruskog žita, poput Turske i Egipta. K tome, pojas plodne zemlje nalazi se uz granicu s Kinom, još jednog potencijalno velikog kupca ruske hrane.