U Sloveniji ne postoje službeni podaci o tržištu luksuzne robe, a još veći tabu je tko su ljudi koji kupuju najskuplje automobile, kuće, jahte, nakit ili slike. Jasno je samo da je prodaja takve imovine nakon nekoliko godina krize ponovno u porastu i da je država od poreza na luksuz neće popuniti proračun, piše portal Siol.net. 

Bijeg u porezne oaze
Službena definicija luksuza u Sloveniji ne postoji i tržište luksuzne robe u Sloveniji je uvijek bio uvijeno u tajnu, a državni ured za statistiku takve podatke ne prikuplja. Financijska uprava (Furs), kao luksuznu robu oporezuju samo plovila i motorna vozila, ali ne i druge robe. Porast prodaje luksuzne robe pokazuju podaci prema kojima je u prva tri mjeseca ove godine u Sloveniji registrirano 32 nova vozila marke Porsche.

Najmlađi vlasnik takvog automobila ima 29 godina, a najstariji 65. Prošle godine u Sloveniji, prema podacima Trgovinske komora, prodano je 68 Porschea, ali automobili više cjenovne klase, one od 200 tisuća eura ili više, u Sloveniji su vrlo rijetki. Od 2015. zabilježena su četiri Ferrarija, dva Bentleya i tri Aston Martina. Prema podacima, 2014. godine u Sloveniji je bilo registrirano 228 plovila dužih od 12 metara, dok broj Slovenaca čija su plovila registrirana u inozemstvu nije poznat.

I Furs na pitanje Siol.neta hoće li se i kako provjeriti vlasništvo slovenskih građana i poreznih obveznika nad plovilima prijavljenim u američkoj saveznoj državi Delaware, Liberiji, Panami, Gibraltaru, Monaku, na Britanskim Djevičanskim Otocima i drugim poreznim utočištaa, nije odgovorio.Trenutni hit među slovenskim vlasnicima jahti je Malta. U toj državi, prilikom kupnje ili registracije jahte treba platiti samo pet do sedam posto poreza, dok u Sloveniji porez na dodanu vrijednost iznosi 22 posto, a u Hrvatskoj 25 posto, objašnjava jedan od većih trgovaca plovilima. Prema njegovom mišljenju, oko 90 posto Slovenaca ima svoja plovila registrirana pod zastavom Malte.

Troše na luksuz – i šute
Prije četiri godine u Sloveniji je na snagu stupio porez na luksuz, koji je uključivao brodove duže od pet metara i vozila sa zapremninom motora većom od 2500 kubičnih centimetara. Uključeni su automobila marke Porsche, Mercedes, BMW, Audi i drugi koji su vrlo popularni u Sloveniji.  Podaci pokazuju da je ta mjera, kada je riječ o plovilima imala samo simboličko značenje. Prošle godine, na primjer, uz 323.000 eura poreza na plovila koja idu u proračunima priobalnih općina prikupljeno je samo 206.000 eura dodatnog poreza. Očekivanja da će se time, na primjer, pokriti financijski nedostatak u sustavu javnog zdravstva, pokazala su se utopijskim. Slično je i s luksuznim vozilima.

"Kupovna moć je u porastu, ljudi obnavljaju vozni park, ozračje je povoljnije. Među skupljim vozilima većinom vlada potražnja za vozilima BMW serije M i MX, Porschom, Audijem i Mercedesom", rekao je portalu SIol.net jedan od prodavača. Ali, rast prodaje skupljih automobila nije nužno dobra vijest za državu. "Prema svakodnevnom iskustvu tvrdim da država prikuplja manje poreza nego što bi mogla s umjerenim poreza", rekao je sugovornik portala, dodajući da je danas sve više i više vozača skupih automobila samo njihov korisnik, a ne i vlasnik vozila.

Vozila je lako registrirati i u inozemstvu, gdje vlasnik plaća davanja.Više slovenskih trgovaca automobila potvrdilo je portalu povećanje potražnje za automobilima višeg cjenovnog razreda. Jednoznačnog odgovora na pitanje što je u Sloveniji luksuz zapravo nema, zaključuje Siol.net.  Kakav je, dakle, raskošan životu bogatih Slovenaca? Priušte si odjeću i ostale dizajnerske proizvode ili skupe marke, jedu u skupim restoranima, posjećuju mondena ljetovališta i žive u lijepoj vili koja je vrijedna nekoliko milijuna eura. I o tome šute. 

Neće masovne destinacije

Sada se traže duža i skuplja putovanja
Više je i skupih putovanja. Putovanje po mjeri, kako ih naziva Boris Lepojić iz Agencije Oskar, u snažnom su porastu. "Dok su se ljudi 2010. i 2011. godine odlučivali za kraća putovanja sada su ponovno aktualna duža i skuplja. Ljudi su se zasitili masovnih destinacija", kaže Lepojić. Njihova putovanja traju između 12 i 24 dana.