Njemački proizvođač generičkih lijekova Stada, jedan od konkurenata slovenske Krke na tržištima istočne Europe, nije mogao odbiti primamljivu ponudu za preuzimanje od strane financijskih fondova koji će platiti 5,3 milijarde eura.
Što to znači za konkurentnost Krke i je li farmaceutska kompanija iz Novog Mesta na redu za preuzimanje, pita portal Siol.net. Prema pisanju Bloomberga, neuspješni kupci Telekoma Slovenije, fondovi Cinven i Bain Capital dobili su zeleno svjetlo za preuzimanje njemačke farmaceutske kompanije. Fondovi su u posljednjem krugu pregovora ponudili 65,28 eura po dionici plus 0,72 eura po dionici dividende (jednokratna isplata dioničarima), što je za 49 posto više od tržišne cijene dionica u prosincu kada su počeli pregovori.
5,3 mlrd.
eura cijena je preuzimanja Stade, proizvođača generika
Stabilizirana dionica
Visoka cijena je posljedica toga što je, kako piše Bloomberg, Stada jedan od posljednjih neovisnih proizvođača generičkih lijekova u Europi. Industrija generičkih lijekova u posljednjih nekoliko godina, sve više se konsolidira, što znači da kompanije iz te djelatnosti udružuju. Što sve to znači za Krku, koja je sada ostala jedan od rijetkih preostalih neovisnih proizvođača generičkih lijekova u Europi. Iz Novog Mesta kažu da je Stada na tržištima istočne Europe prisutna već dugi niz godina, a moguće preuzimanje neće promijeniti njenu poziciju, jer se samo promijenio vlasnik. Analitičar Alte Matej Šimnic smatra da preuzimanje njemačke kompanije Krka može se osjetiti uglavnom kroz potencijalni rast dionica, koji vjerojatno neće biti značajan. Ulagači su, zapravo, prema njegovom mišljenju, svjesni da je značajniji udjel Krke sljedećih godina neće biti na prodaju. Vrijednost dionica Krke u posljednjih šest mjeseci stabilizirala malo više od 50 eura.
Ostati neovisni do 2020.
Krka, u kojoj država posredno ima oko 30 posto vlasništva, u klasifikaciji državne imovine isprva je označena kao strateška kompanija, da bi kasnije bila rangirana kao važna kompanija u kojoj država zadržava kontrolni udjela od 25 posto plus jedna dionica. S druge strane, predsjednik Uprave Krke Jože Colarič, čak i nakon pada dobiti posljednjih godina zbog ruske krize i pojave pitanja treba li kompanija strateškog investitora, stalno naglašavao da je strateški smjer Krke da ostane neovisna do najmanje 2020. godine.
31 posto
bila je manja neto dobit Krke prošle godine
Šimnic sumnja da će bilo koji potencijalni ulagač izraziti interes za kupnju kompanije ako država ne da signal da pristaje na prodaju, za što je vjerojatnost, prema njegovom mišljenju, čak i u slučaju daljnjeg pogoršanja rezultata Krka vrlo niska. Oko 70 posto nedržavnog vlasništva Krke je vrlo raznolika, Više od trećine u vlasništvu je fizičkih osoba koje borave u Sloveniji, a ostatak drže fondovi, gdje su pravi vlasnici kriju iza fiducijarnog računa. Krka je prošle godine ostvarila neto dobit od 108,45 milijuna eura što je za čak 31 posto, odnosno gotovo 50 milijuna eura, manje nego 2015. godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu