Vlada bi prema najavi premijera Andreja Plenkovića danas trebala priskočiti u pomoć vukovarskom Borovu jamstvom za novi kredit, koji će ta tvrtka podići preko HBOR-a u visini od 46 milijuna kuna.  

Većim dijelom, dvije trećine iznosa, pokrit će se postojeći kredit HBOR-a koji je Borovo uzelo prije dvije godine, a za koje je država kao osiguranje dala dionice Končara. Preostalim iznosom Borovo bi trebalo dobiti "daha" u ispunjavanju redovnih obveza, budući da tvrtka ima problema s likvidnošću, unatoč činjenici da je prije nekoliko godina provedena predstečajna nagodba. Iz apela za spašavanje Borova od "starih tereta" koji je prije nekoliko dana javno uputio predsjednik uprave Gordan Kolundžić može se zapravo zaključiti kako postupak nagodbe nije dao željeni rezultat. Novi kredit vatrogasna je mjera, no i za nju će Uprava Borova morati izraditi program restrukturiranja, budući da će ga se, slično kao u slučajevima Jadroplova i Petrokemije, tretirati državnom potporom, te će morati proći proceduru odobravanja u Bruxellesu.

Međutim, davanje potpore Borovu povlači ne samo pitanje monitoringa daljnjeg restrukturiranja, koje neće biti izvedivo bez privatizacije, nego otkriva i malo poznat podatak koji Borovo čini jedinstvenim u Hrvatskoj – to je jedino poduzeće koje do danas nije završilo postupak pretvorbe. U vrijeme kada je provođena transformacija bivše društvene u državnu imovinu Borovo je bilo na okupiranom dijelu Hrvatske, a nakon mirne reintegracije Podunavlja, za razliku od drugih poduzeća, postupak pretvorbe je odugovlačen. Doneseno je rješenje koje nije realizirano zbog razmimoilaženja oko politički osjetljivog pitanja tko od zaposlenika polaže pravo otkupa dionica uz popust. Dio radnika iselio se iz Hrvatske, dio je vodio sudske sporove protiv države, a zbog gubitka tržišta i negativnog poslovanja istopio se i broj zaposlenih.

Borovo je i prije rata i danas najveći poslodavac na vukovarskom području, s tim da je u zlatnim vremenima imao 20-ak tisuća zaposlenih, a u međuvremenu se broj smanjio na današnjih 700. Zakon o pretvorbi od 2011. više nije više na snazi, no prije godinu i pol na telefonskoj sjednici vlada Zorana Milanovića donijela je odluku kojom daje suglasnost Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) kao pravnom sljedniku Fonda za privatizaciju da sadašnjim i bivšim zaposlenicima Borova ponudi otkup 1.118.747 dionica, odnosno 50 posto udjela države u Borovu. Nominalna vrijednost dionice je bila 140 kuna, što znači da bi od radnika kroz određeno vrijeme obročne otplate država uprihodila nešto više od 78 milijuna kuna. Taj poziv nikad nije objavljen.

Navodno je lista zaposlenika koji polažu pravo na povlašten otkup dionica bila utvrđena u Ministarstvu rada, ali se naknadno otvorilo dvojbeno pitanje cijene dionica po kojima bi ih radnici kupovali, s obzirom da je tvrtka praktično pred stečajem i da im se iz poslovanja ne uspijeva niti osigurati redovnu isplatu plaća.  U predstečajnu nagodbu Borovo je ušlo sa 164 milijuna kuna tereta. Glavnim vjerovnicima; CERP-u i ministarstvima gospodarstva, te financija, prema kojima su obveze ukupno iznosile 71 milijun kuna, dug je dogovoreno u cijelosti namiriti prepuštanjem nekretnina Borova koje nisu u proizvodnoj funkciji, dok su obveze bankama, uz otpis duga za kamate, reprogramirane uglavnom na 6 godina uz 5 postotnu kamatu.

No, već po sklapanju nagodbe državni HEP morao je "uletjeti" s posudbom 10-ak milijuna kuna, a potom se država pobrinula i za kredit HBOR-a, kako bi Borovu osigurao preživljavanje. Iako još nema podataka o poslovanju za 2016., na konferenciji za novinare predsjednik uprave Kolundžić priznao je da se nastavlja poslovati s gubitkom, a uvjerava da bi tvrtka mogla funkcionirati kada bi joj se pružila pomoć da se riješi starih tereta.

Neslužbeno se čuje i da predstečajna nagodba nije uspješno provedena jer pojedine nekretnine koje su trebale biti prenesene državi službeno nisu bile u vlasništvu Borova. Inače su na listi nekretnina koje se prenosilo ministarstvima i CERP-u uglavnom radilo o oranicama, putovima, ali i dječjem vrtiću, aerodromu,.. Izvijesno je prema svim uključenim u slučaj Borova da će i nakon nove financijske injekcije za tog proizvođača obuće ostati samo dvije opcije – ili privatizacija ili stečaj. Za privatizaciju, navodno, uprava već duže vrijeme na stolu ima pisma potencijalnih kupaca iz branše. No, prije nego se počne razgovarati o otvaranju postupka privatizacije nadležne će se institucije morati pozabaviti nedovršenim postupkom pretvorbe i povlaštene prodaje dionica radnicima.