Turistička atraktivnost Zagorja odnosno današnje Krapinsko-zagorske županije (KZŽ) seže  još u 18. stoljeće kada je regija prepoznata kao lječilišna destinacija europske aristokracije.

Takvu povlaštenu poziciju zajamčilo joj je čak pet geotermalnih izvora vode koji će kroz stoljeća, uz ulaganja i razvoj infrastrukture, sazreti i u najagilniji segment turističke ponude ovog kraja. Prirodno vodno bogatstvo KZŽ je prepoznala na vrijeme, pa su danas među liderima termalno – zdravstvenog turizma, no nisu zanemareni ni drugi turistički potencijali. KZŽ je privlačna destinacija i zbog religijskog, kulturnog te u posljednje vrijeme sve popularnijeg adrenalinskog turizma.

U tom se kontekstu izdvajaju Marija Bistrica, nacionalno svetište poznato po nekoliko stoljeća dugoj tradiciji hodočašća, dok zaljubljenici u povijest posežu za velikim brojem zagorskih dvoraca i kurija, i za one najaktivnije na raspolaganju su brojne biciklističke staze. Na tom je tragu KZŽ donijela i Master plan razvoja turizma od 2016. do 2025. Postavivši turizam kao jednu od strateških gospodarskih grana razvoja predložene su i brojne investicije gdje su najavljeni projekti poput golf terena Kumrovec, Regionalnog centra kompetencija u ugostiteljstvu i turizmu, Kompleksa za vodene sportove Šemničke Toplice, Tematskog parka i Stubaki-projekta daljnjeg razvoja termi Stubičke Toplice. 

Gospodarska slika
U obilasku Zagorja neizostavan je i posjet Muzeju krapinskih neandertalaca koji već sedam godina svojim postavom, ali i multimedijalnim pristupom po najvišim europskim standardima plijeni gostiju. Kontinentalna rivijera ili bajka na dlanu, kako ujedno glasi službeni naziv kampanje Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije, epiteti su koji se Zagorju pridijevaju sve češće. Gospodarska je slika županije sastavljena je od 7000 poslovnih subjekata koji zapošljavaju ukupno 2,4 posto svih zaposlenih u hrvatskom realnom sektoru. Nešto manje od dvije tisuće poduzeća ili njih 27 posto je u 2015. predalo godišnje financijsko izvješće u javni registar. Prema podacima Bisnodea, ona su 2015. 10,3 milijardi kuna prihoda i neto dobit od 414,8 milijuna kuna. Zapošljavali su 20 tisuća osoba, odnosno 10 zaposlenika po poduzeću.

Izvezli su robe i usluga u vrijednosti od 3,33 milijardi kuna, te investirali ukupno 824,0 milijuna kuna. U ukupnom izvozu na nacionalnoj razini ova su poduzeća sudjelovala s 3,1 posto, a njihove su investicije činile 2,3 posto svih hrvatskih investicija.  Uspoređujući rezultate iz 2015. s prethodnom godinom, pokazalo se da je unutar proučenog uzorka zaposleno 16,7 posto osoba više. Pozitivni trendovi vidljivi su i na prihodima, koji su u 2015. za 4,2 posto veći nego godinu prije, a kumulativna je neto dobit četverostruko veća. Izvoz je bio veći za 8,5 posto, dok su investicije imale rast od 43,7 posto. Po rezultatima se ističe općina Hum na Sutli, smještena i na četvrto mjesto ljestvice hrvatskih općina prema kriteriju prihoda poduzetnika. Dio zasluga poslovanje je tamošnjeg proizvođača ambalažnog stakla, tvrtke Vetropack straža te tvrtke za strojnu obradu metala Omco. S dugogodišnjom tradicijom poslovanja, a prema podacima iz 2013. i broju zaposlenih koji je samo u Vetropacku prelazi 600, evidentno je koliki značaj ova tvrtka ima za zagorsko gospodarstvo. 

Pokretači razvoja
U Humu posluje još 235 poslovnih subjekata, od čega je prema predanim financijskim izvještajima njih 80 u 2015. ostvarilo 1,7 milijardi kuna prihoda i kumulativnu neto dobit od 149,2 milijuna kuna. Ista su poduzeća 2015. godine zapošljavala 1800 osoba ili 22 zaposlenika po poduzeću. Izvoz je iznosio 1,22 milijardi kuna, a investicije 357,2 milijuna kuna tijekom 2015. godine. Čak i strani medij Hum na Sutli zbog stope nezaposlenosti od svega dva posto i plaća u visini zagrebačkog prosjeka nazivaju i zagorskim ekonomskim čudom.  Dominantnu ulogu na županijskoj razini ima prerađivačka industrija koja zapošljava 50 posto ukupno zaposlenih. Što se poljoprivrede tiče, neizostavno je spomenuti uzgoj zagorskog purana koji od prošle godine nosi Oznaku zemljopisnog podrijetla Meso zagorskog purana.

Uz svinjogojstvo i stočarstvo, važnu dionicu predstavljaju i pčelarstvo te vinogradarstvo. Tu je i nimalo zanemariva razvijena proizvodnja jabuka, krušaka, šljiva, marelica, bresaka, trešanja, višanja, oraha, lijeske i jagodičastog voća i to iz ekološkog uzgoja.  Posljednjih su godina uočeni trendovi depopulacije, stoga je kao jedan od temeljnih razvojnih ciljeva postavljeno stvaranje povoljnih uvjeta za život i ostanak mladih. KZŽ ima veliku geostratešku prednost koja je dobar preduvjet za razvoj logističke industrije, ali uvelike olakšava i distribuciju svih u Zagorju proizvedenih dobara. U tom se smjeru u Strategiji razvoja KZŽ-a do 2020. godine navodi nužnost ulaganja u izgradnju infrastrukture poslovnih zona, povećanje razine konkurentnosti i izvoza proizvoda, bolje iskorištavanje prerađivačke industrije te poticanje izlazaka na inozemna tržišta.

Za razvoj poduzetništva od velike je važnosti i decentralizacija države, što župan KZŽ-a Željko Kolar nerijetko ističe  govoreći o stvaranju preduvjeta za daljnji gospodarski razvoj kojim će se omogućiti i otvaranje radnih mjesta. Jedan dio problema odlaska mladih, barem onog za potrebe školovanja, zaustavljen je sustavom od 10 srednjih škola na županijskoj razini te osnivanju nekolicine visokih učilišta raspoređenih u Krapini, Pregradi i Zaboku. Posljednji u nizu važnih projekata energetske učinkovitosti je u ožujku otvoreni Energetski centar Bračak. Smješten u blizini Zaboka, u dvorcu obitelji Kulmer, projekt je to revitalizacije napuštenog dvorca prema niskoenergetskim standardima. Ukupna vrijednosti investicije koja je obuhvatila zgradu, opremu i perivoj te punionicu  električnih vozila iznosila je 24 milijuna kuna.