U državama zapadnog Balkana otvoreno je 300 tisuća radnih mjesta od 2010. do 2016. godine, no nezaposlenost je i dalje velika, pa su potrebne nove poticajne mjere kako bi se taj problem ublažio, ističe se u zajedničkom izvješću Svjetske banke (WB) i Instituta za međunarodne ekonomske studije iz Beča (wiiw).

U dokumentu pod naslovom "Trendovi na tržištu rada zapadnog Balkana", koji je u utorak objavio ured Svjetske banke u Sarajevu, navodi se kako je temeljem otvaranja 300 tisuća noih radnih mjesta realizirno ukupno povećanje zaposlenosti za šest posto.

"To je dobra vijest, no mora se ubrzati povećanje stope zaposlenosti kako bi se znatnije utjecalo na veliku nezaposlenost i široko rasprostranjenu neaktivnost", ocjena je sadržana u dokumentu čiju je izradu omogućila prva do sada baza podataka koja daje jednostavan pristup informacijama o regionalnom tržištu rada na zapadnom Balkanu.

Ta je baza omogućila da se po prvi put izračunaju agregatni indikatori tržišta rada za šest zemalja zapadnog Balkana – Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju – uz njihovu usporedbu, kao i usporedbu s odabranim zemljama Europske unije. 

Novo izvješće tako pokazuje da se nezaposlenost u regiji smanjila, ali da je i dalje je prevelika jer ukazuje na prosječnu stopu nezaposlenosti od 21 posto. Stopa nezaposlenosti temelji se na procjeni broja ljudi koji žele raditi i aktivno traže posao, dok je neaktivnost širi pojam i odnosi se na osobe koje su ekonomski neaktivne zbog niza razloga.

U šest država zapadnog Balkana tako je u kategoriji neaktvinog čak 40 posto stanovništva radno aktivne dobi, što je mnogo veća stopa nego u uporedivim zemljama EU, pri čemu je neaktivnost naročito velika među ženama i manje obrazovanima.

Od otvaranja novih radnih mjesta od 2010. godine uglavnom su profitirali radnici starije životne dobi, što predstavlja iznenađenje To se djelomice objašnjava demografijom jer broj radnika iz starosne skupine između 55 i 64 godine sveukupno značajno raste.

Zaposlenost ove skupine se povećala za preko 20 posto u većini zemalja. Otvaranje novih radnih mjesta također je donijelo nove poslove skupini visoko obrazovanih radnika.

Jedan od zaključaka analize je da stupanj obrazovanja ima sve bitniji utjecaj na mogućnost dobivanja posla.

Oni koji nisu imali koristi od skromnog oporavka zaposlenosti uključuju radnike s niskim kvalifikacijama i naročito manje obrazovane mlade osobe.

Nezaposlenost mladih i dalje je vrlo visoka, iako je smanjena s 50 posto u 2014. na 48 posto u 2015. Početni podaci za 2016. ukazuju na dalji pad, ali nezaposlenost mladih ostaje velika u usporedbi sa 17,3 posto koliko iznosi u Europskoj Uniji.