Inflacija u eurozoni usporila je u ožujku u odnosu na veljaču čime je popustio izravni pritisak na čelnika Europske središnje banke Marija Draghija da počne zatezati monetarnu politiku.
Pritisak je počeo jačati nakon što je Fed podignuo referente kamatne stope krajem prošle godine, a posebno nakon ubrzavanja inflacije u zemljama eura, piše Financial Times. Europski statistički ured objavio je u petak da je godišnja stopa inflacije pala na 1,5 posto u ožujku, s razine od 2 posto koliko je iznosila u veljači. Pad je veći od očekivanja analitičara i uslijedio je nakon dosezanja vrhunca cijena nafte i hrane početkom godine.
Temeljna inflacija, ona iz koje su isključene promjene cijena nafte i hrane, pala je na 0,7 posto, najnižu razinu od travnja 2016. godine. Unatoč tome, temeljna inflacija trebala bi porasti narednih mjeseci jer će jednokratni sezonski efekti biti izuzeti iz indeksa. Upravo je ubrzavanje inflacije uz sve bolje vijesti o stanju europske ekonomije dovelo do sve glasnijih zahtjeva nekih članica da ECB prestane 'puhati na hladno' i zauzme pozitivniji stav oko oporavka. Prilikom posljednjeg sastanka Vijeća guvernera u ožujku inflacija je premašila ciljanih dva posto prvi puta u četiri godine, a rast BDP-a bio veći od prognoza.
No, i tada je središnja banka pozivala na oprez poručujući da neće politiku mijenjati na temelju mjesečnih brojki već je potrebno pričekati dugoročniju potvrdu pozitivnih trendova. Tako će do kraja godine svakog mjeseca i dalje otkupljivati 60 milijardi eura (uglavnom) državnih obveznica, a razgovori o usporavanju otkupa koji će značiti početak stezanja monetarne politike, mogli bi započeti u drugom dijelu godine.
Kako je objasnio guverner Mario Draghi, ECB želi pričekati povratak temeljnih cjenovnih pritisaka i stabilni rast inflacije kroz nekoliko mjeseci prije nego odustane od dosadašnje politike kvantitativnog popuštanja. Među glasnijim zagovornicima promjene politike je i Njemačka, no nakon posljednjih brojki o inflaciji analitičari očekuju njihovo smirivanje. Inače, u Njemačkoj je inflacija pala s 2,2 posto u veljači na prosjek eurozone od 1,5 posto u ožujku.
"Ako ste objavili da nećete razmatrati izlazak iz monetarnog stimulusa dok ne vidite ubrzavanje u temeljnoj inflaciji, tada ne možete ništa učiniti jer još nema indikacija da inflacija raste", rekao je FT-ju Richard Barwell, ekonomist u BNP Paribas Investment Partnersu. Većina analitičara nije očekivala toliko snažan pad cijena u ožujku. I dok je glavni razlog u nižim cijenama energije, među faktorima je i činjenica da je Uskrs, a s njime i cijene u transportu i restoranima, prošle godine pao ranije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu