Dvanaesta po redu poslovno-informatička konferencija Dani otvorenih integracija (DOI) održana je u srijedu u zagrebačkom hotelu Antunović pod nazivom Digitalizacija. Inovacija. Revolucija. Glavna tema je bila Hrvatska i njeni veliki projekti, ali i komparativne prednosti i mane u skladu s kojima treba razviti prioritete u okviru globalne četvrte industrijske revolucije.

Otvarajući konferenciju koja je i ove godine privukla oko pet stotina sudionika, predsjednik Uprave KiNG ICT-a, organizatora konferencije, Plamenko Barišić naglasio je da je povjerenje klijenata i partnera tvrtku dovelo do izvrsnih 630 milijuna kuna konsolidiranih prihoda u 2016., kao i do zapošljavanja više od stotine novih ljudi, stvorivši time i temelje za daljnji rast. Ipak, Barišić se osvrnuo na brojke koje se moraju promijeniti kazavši da imamo izrazito slabu poziciju u Europskoj uniji po ulaganjima u inovacije i istraživanje jer ulažemo tek 0,85 posto BDP-a. Povlačenje novca iz europskih fondova smatra jednim od prioriteta, no najveći problem vidi u nedovoljnom broju talentiranih stručnjaka. Ne možemo ih spriječiti da odlaze, ali stvarajmo uvjete da se nakon nekoliko godina iskustava u inozemstvu zažele vratiti, apelirao je predsjednik Uprave KING ICT-a.

Istom je prilikom naglašeno i da je Europska banka za obnovu i razvoj (ERBD) jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj s uloženih više od 3,6 milijardi eura kroz 195 projekata od 1994. godine na ovamo. U skladu s time donijeli su i nekoliko zaključaka koji sugeriraju da je najveća prepreka ulaganjima administracija i pravni okvir, kao i da je tržište kapitala plitko, a produktivnost rada niža nego u zemljama EU 28 (veća je samo u IT industriji, financijama i poljoprivredi). U Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2016. -2017. Hrvatska zauzima 74. mjesto od ukupno 138 sudionika ankete, a nepovoljan rang u kategoriji Inovacije najviše je uzrokovan manje razvijenom infrastrukturom za inovacije i nedostatkom suradnje industrije i obrazovnih institucija u istraživanju i razvoju. Hrvatske prednosti u lokaciji, makroekonomskim trendovima i slobodnom pristupu tržištu EU uočila je Vedrana Kašić Jelušić, direktorica ERBD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku. Među nedostatke, pak, svrstava nedovoljno fleksibilno tržište rada, veliku zaduženost hrvatskog gospodarstva te nedovoljnu inovativnost.

Nadalje, imovina hrvatskih državnih kompanija doseže oko 80 posto BDP-a, no unatoč visokoj vrijednosti imovine prihodi državnih kompanija iznose samo 15 posto BDP-a što je ispod razine usporedivih država. Također, visok iznos nenaplativih zajmova i visoka zaduženost povećavaju premiju rizika te smanjuju broj kreditno sposobnih kompanija. Oko 17 tisuća kompanija i dalje potpada pod kategoriju prezaduženih. Dug prezaduženih kompanija je visoko koncentriran, na 2,8 posto prezaduženih kompanija (otprilike njih 200) otpada 60 posto ukupnog duga.

Govoreći o Akcijskom planu vrijednom 880 milijuna kuna kojim Hrvatska kroči prema učinkovitoj, brzoj i pravednoj javnoj upravi, Mihovil Škarica, državni tajnik u Ministarstvu uprave osvrnuo se na naziv DOI konferencije. Od digitalizacije, inovacije i revolucije, javnoj upravi ponajviše treba ovo posljednje, rekao je Škarica objašnjavajući da digitalizacija ima svoj smisao kada su složene sve kockice, sve organizacijske pretpostavke i procesi, svi ljudi i njihove kompetencije. Zato smatra da je reforma javne uprave u servis građanima i poduzetnicima golem projekt koji nema baš nikakve političke konotacije jer je potreban svima. Između ostaloga, najavio je projekt e-poslovanje u sklopu kojeg će se procesi i postupci s kojima se suočavaju poduzetnici digitalizirati.

Roko Tolić, direktor Zračne luke Dubrovnik, uputio je na jedan od prvih velikih hrvatskih projekata koji je zadobio povjerenje Europske komisije, ukupno težak 225 milijuna eura. U 2016. godini Zračna luka Dubrovnik obarala je rekorde s 294 milijuna kuna prihoda, 85 milijuna kuna dobiti, dva milijuna putnika i suradnjom s 55 avioprijevoznika. Proširenje i modernizacija dubrovačkog aerodroma donijet će koristi svima na hrvatskom jugu, a u tom su projektu svoje mjesto našli mnogi hrvatski izvođači, dodao je.

Na ovogodišnjoj DOI konferenciji vrijeme je posvećeno i ulasku Hrvatske u Schengenski prostor, projektu u kojem je većina zadataka obavljena i u kojem je iskorišteno 116,7 milijuna eura ili 97 posto sredstava što nas svrstava na 5. mjesto među ostalim državama jugoistočne Europe po iskorištenosti Schengenskih instrumenta. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Dorić prezentirao je niz uspješno implementiranih zadataka i projekata pod zajedničkim nazivom Schengen, uključujući nadzor Zelene i Plave granice.

Manjkalo nije ni inspirativnih priča, pa je tako Josipa Majić predstavila studentice koje su bez kapitala, infrastrukture i znanja o biznisu u samo nekoliko godina inovacijama i uvažavanjem potreba klijenata stvorile tvrtku koja danas surađuje s najvećim korporacijama i organizacijama, ima portfelj patenata i sve čvršće gospodari tržišnom nišom biometrijskih signala. Nekad cure s medvjedićem, Teddy the Guardianom koji djeci mjeri temperaturu, danas su one poduzetnice povezane s odjelima istraživanja i razvoja u velikim tvrtkama i sjedištem u Londonu.

Pažnju je plijenila i DEMO soba u kojoj je predstavljen niz rješenja, inovacija i sustava koji štite, nadziru, analiziraju i povezuju različite procese, donoseći sigurnost i efikasnost u poslovanje, od aerodroma do upravljanja ljudskim potencijalima. Na nizu radionica, sudionici DOI konferencije upoznali su se iz prve ruke s pojedinim rješenjima i tehnologijama.